Poticaje u Federaciji BiH treba unaprijediti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Novi federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudin Dedić u intervjuu za najavio je da će javna rasprava o poticajima biti otvorena da bi se transparentno i u koordinaciji s županijskim ministarstvima poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, s udruženjima poljoprivrednih proizvođača, otkupljivačima i prerađivačima došlo do najboljih rješenja, jer „trenutni sustav poticaja u Federaciji BiH treba unaprijediti da bi isti pratio potpisane međunarodne sporazume“.

''Prije svega u ovoj godini trebamo sanirati naslijeđena dugovanja u poljoprivrednom sektoru koja nisu mala, a zatim pokušati omogućiti redovnost u isplatama poticaja. Prioritet će biti donošenje strateških dokumenata te poboljšanje postojećeg zakonskog okvira i procedura koje treba da bude daleko transparentnije, jednostavnije i brže za izvršenje (proizvođači će prije dobiti sredstva) uz bolji sustav kontrole i uspostavljanje kvalitetnije baze podataka'', istaknuo je Dedić. Segment poticaja u poljoprivrednoj proizvodnji u proteklom razdoblju, tvrdi, donio je dosta nesigurnosti kod poljoprivrednih proizvođača zbog neredovnosti i kašnjenja u isplati poticaja te otvaranja i prenošenja dugovanja iz godine u godinu.

''Tu praksu trebamo prekinuti, jer je bitnije povjerenje i sigurnost više nego sami iznos poticaja'', naglasio je. Odgovarajući na pitanje da li će poduzeti određene mjere da se više koristi neiskorišteno poljoprivredno zemljište, kazao je da postoje modeli rješenja za stavljanje zapuštenog poljoprivrednog zemljišta u sustav putem nadležnih općinskih organa poput „obaveza evidentiranja neobrađenog zemljišta, oslobađanje od plaćanja poreza na neobrađeno poljoprivredno zemljište, ukoliko je stavljeno na raspolaganje općini, raspisivanje javnih poziva za dodjelu neobrađenog poljoprivrednog zemljišta“.

Potencijali za uspješan nastup u EU

To se, kaže, sada gotovo ni ne provodi na terenu, te smatra da je potrebno pojačati koordinaciju Ministarstva s općinama i županijama u vezi s ovim pitanjem.

''Gotovo polovica obradivog zemljišta nije u funkciji, što je loše, jer ne koristimo resurse na učinkovit način, ali istovremeno predstavlja i potencijal za širenje proizvodnje, posebno organske proizvodnje jer se radi o posve prirodnom i nezagađenom zemljištu'', dodaje Dedić. Iz Strategije povećanja konkurentnosti i privlačenja stranih ulaganja u poljoprivredu Federacije BiH naglašava da se vidi da imamo potencijale za uspješan nastup na EU i svjetskom tržištu u nekoliko proizvodnji. U proizvodnji malina ističe da smo 10. u svijetu i mišljenja je da ova proizvodnja, zbog iznimnih agroekoloških uvjeta koje posjedujemo, ali i male površine zemljišta koju zahtijeva (0,3 ha po prosječnom gazdinstvu), predstavlja idealno rješenje za mnoga gazdinstva.

''U proizvodnji šljive smo također vrlo visoko rangirani u svjetskim relacijama. Proizvodnja ribe, meda i proizvodnja ostalih vrsta voća, povrća je konkurentna u regionalnim i EU uvjetima. Velike površine planinskih pašnjaka osnova su za proizvodnju ovčijeg i kozijeg mesa i to čak visokovrijedne organske proizvodnje što je rijetko u svijetu. Također i ostale klasične proizvodnje poput mlijeka i mesa, ratarskih i krmnih kultura imaju potencijala za ekspanziju'', rekao je. U njegovom radu prioriteti u oblasti šuma bit će donošenje zakona i propisa koji reguliraju ovu oblast na federalnoj razini.

'Potrebno je inicirati reviziju poslovanja i učinka županijsko šumsko- gospodarskih društava radi njihove racionalizacije i efikasnijeg poslovanja. Treba razmisliti o uvođenju izvoznih taksi za šumske drvne sortimente i polufinalne proizvode drvne industrije (proizvodi drvne industrije s nižim stupnjem finalizacije) u cilju poticanja drvne industrije. To će dovesti do povećanja broja radnih mjesta i povećanja prihoda u drvnom sektoru (šumarstvo i drvna industrija) '', navodi.

U oblasti voda radit će se, kaže, na izmjenama Zakona o vodama i niza podzakonskih propisa radi bolje koordinacije i upravljanja svim vodnim resursima u FBiH.Potreba za unapređenjem pravnog okvira u ovoj oblasti nastala je, kako ističe, zbog bolje zaštite vodnih resursa i uvođenja EU principa u upravljanju vodama, te dodatne potrebe utvrđene poslije katastrofalnih poplava u prošloj godini. Ocjenjujući sadašnje stanje u poljoprivredi kaže da je kratkoročno gledano oblast poljoprivrede u velikim poteškoćama jer, između ostalog, nije donesena srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora, kojom bi „dugoročno definirali prioritete, ciljeve, mjere i indikatore za praćenje realizacije postavljenih ciljeva, a ni program ruralnog razvoja kojim se stvaraju pretpostavke za provođenje i sustavne politike strukturnih promjena u ovoj oblasti“.

Nova zakonska rješenja

Navodi da nisu uređeni važni segmenti poput uspostave sustava sigurnosti hrane u BiH koji bi omogućio nesmetan izvoz poljoprivrednih proizvoda iz BiH u EU i druge zemlje, a nedostaje i IPARD struktura koja bi omogućila pristup EU fondovima za ovu oblast, kao ni efikasne savjetodavne službe koje bi bile na raspolaganju poljoprivrednim proizvođačima.

''To su sve prioriteti na kojima će se raditi, a potrebno je i izmijeniti nekoliko zakonskih rješenja te donijeti nove koji će omogućiti provođenje poljoprivrednih politika prema preporukama koje smo dobili od EU'', kazao je Dedić. Dugoročno gledano smatra da se trebaju poduzeti korjenite promjene radi prilagođavanja EU tržištu i zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, a što po njegovim riječima zahtijeva izvršenje čitavog niza aktivnosti, kako na poljoprivrednim gazdinstvima, tako i u okviru javne uprave. U Registru poljoprivrednih gazdinstava u Federaciji BiH registrirano je 57.017 poljoprivrednih gazdinstava, koja predstavljaju mjesta proizvodnje i stvaranja novih vrijednosti.

''Naš cilj je da članovima domaćinstava porodičnih poljoprivrednih gazdinstava omogućimo društveni status kakav i zaslužuju kada je u pitanju zapošljavanje, tj. osiguravanje uvjeta da mogu uz pomoć države biti u sustavu i imati prava na zdravstveno i penziono osiguranje'', rekao je Dedić. Govoreći kako planira nastaviti kontinuitet u zaštiti domaće poljoprivredne proizvodnje ukazao je na činjenicu da je većina međunarodnih sporazuma vrlo precizno uredila oblast zaštite domaće proizvodnje i ostavila vrlo mali prostor za djelovanje.

Podsjeća da je tako u okviru CEFTA-e u potpunosti liberalna trgovina poljoprivrednim proizvodima, a u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju zaštićen mali broj tarifnih linija, dok je većina trgovine s EU u režimu slobodne trgovine.

'' U takvim uvjetima možemo koristiti samo strogo definirane mehanizme zaštite, i to samo u vanrednim situacijama kada dolazi do narušavanja domaćeg tržišta poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda'', kaže. Unatoč tome, poručio je federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u intervjuu za Fenu da „možemo i moramo raditi na povećanju podrški i subvencija da bismo imali konkurentnu i tržišno orijentiran poljoprivredni sektor, zatim na donošenju strateških dokumenata i poboljšanju zakonodavnog okvira i procedura u ovoj oblasti s ciljem osiguranja održivog razvoja poljoprivrednog sektora, kao i na poboljšanju procedura kontrole na granici, dosljednom provođenju postojećih zakona i propisa vezanih za carinsku, veterinarsku i fitosanitarnu kontrolu, boljoj organizaciji carinske službe, boljem upravljanju bescarinskim kvotama, uvođenju obaveze vaganja za određenu robu i slično“.