Potrebna odgovornost: Šuma može bez čovjeka, ali čovjek ne može bez šume

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predstavnici struke i akademske zajednice okupili su se danas na znanstvenom skupu u Sarajevu kako bi ukazali da se u BiH šumama gazduje na održiv način, da trenutno biodiverzitet u šumama nije ugrožen, ali da bi na to negativno mogla utjecati ilegalna sječa šuma i klimatske promjene.

Profesor Šumarskog fakulteta u Sarajevu Ćemal Višnjić naglasio je novinarima da je trenutno u šumama u BiH biodiverzitet, za razliku od europskih država, na visokom nivou, ali i upozorio da vanjske aktivnosti poput ilegalne sječe šuma u određenoj mjeri ugrožavaju ne samo biodiverzitet nego i stanje šuma.

Odgovorno gazdovanje

''Poduzeća koja gazduju šumama to rade na održiv način. Problem ilegalnih sječa je problem politike, države, zakona i svega onoga što treba usvojiti da bi se to popravilo. Ključno je usvojiti zakon o šumama na federalnom nivou, a onda se donose podzakonski akti'', kazao je profesor Višnjić.

Mišljenja je da, uz donositelje odluka, struku i akademsku zajednicu, i svaki pojedinac u BiH ima odgovornost prema tom prirodnom resursu, jer šuma u BiH pripada svima nama.

Profesor Šumarskog fakulteta u Zagrebu Joso Vukelić novinarima je naglasio ekološku, socijalnu i gospodarsku funkciju šume, te istaknuo da šuma može živjeti bez čovjeka, a čovjek bez šume ne može.

Smatra da su šume u regiji, sa stajališta biodiverziteta, vitalnosti i očuvanja još u dobrom stanju da mogu služiti današnjim i budućim generacijama, ali je na svakom pojedincu velika odgovornost da prije svega prepozna taj resurs, ne podlegne ekonomskim ili drugim težnjama pojedinaca, grupa ili konzorcija koji bi željeli lako i jednostavno doći do takvih resursa kao što su vode i šume na ovim prostorima.

Adekvatna rješenja

''Važno je da donesemo adekvatna, prije svega, zakonska rješenja da očuvamo te prirodne komplekse u stanju barem kakvi su sada i da ih unaprijedimo'', naglasio je. Kaže da u razdoblju koji slijedi ni klimatske promjene neće pogodovati razvoju šuma, ali i upozorava da je ipak odgovornost na ljudima, jer ni najkvalitetniji zakoni ne znače ništa, ako se ne provode.

I profesor Achim Dohrenbusch sa šumarskog fakulteta u Gottingenu ističe značajnu povezanost biodiverziteta i oblasti šumarstva posebno s aspekta klimatskih promjena, koje mogu značajno utjecati na biodiverzitet.

O stanju šuma u BiH, kaže, nije mnogo informiran, ali zna da bi uslijed klimatskih promjena moglo doći do smanjenja oborina na godišnjem nivou zbog čega u desetljećima koje slijede postoji rizik od nestanka pojedinih vrsta prisutnih u ovdašnjim šumama.

Potrebna dugoročna strategija

Profesor Ćemal Višnjić pojasnio je Feni da se radi o jeli i smrči, osjetljivim vrstama koje ne podnose visoke temperature, a malo oborina. Preporučio je hitno donošenje dugoročne strategije o tome što činiti u uvjetima kad prijeti nestanak pojedinih vrsta. Resorna ministarstva trebala bi prepoznati značaj tog problema, uz konsultaciju struke za njihovo rješavanje.

Znanstveni skup pod nazivom "Biodiverzitet i šumarstvo" održan je u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu, a sudionike je prigodnim govorom pozdravio rektor Muharem Avdispahić.