Potrošači glavni ''krivci'' za rast cijena peleta

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pelet je zadjih godina imao nižu cijenu u odnosu na lož ulje i plin, ali s rastom potražnje došlo je i do rasta cijena. Sada smo došli u fazu da je cijena kilovata sata dobivena iz peleta jednaka onoj dobivenoj iz plina.

Tome su ove godine doprinijele i špekulacije na tržištu.

Miroslav Stipović, stručnjak za biomasu, navodi da jedna veća tvrtka na bh. tržištu ubrzano kupovala veće količine peleta koje namjerava skladištiti. Dadaje da je ta tvrtka shvatila navike potrošača na ovom tržištu koji u zadnji trenutak kupuju pelet ili ga kupuju tijekom zime te da je na tome bazirala ovaj poslovni potez.

''Potrošači su svojim ponašanjem stvorili preduvjet za ovu špekulaciju na tržištu'', kaže za Akta.ba Stipović.

Ističe da ne mora značiti da će ovaj potez biti uspješan jer postoji mogućnost da zima bude blaga i da ne uspije rasporodati sve količine. Navodi također da pelet ne može dugo zadržati svoju energetsku vrijednost koju ima nakon proizvodnje te da ukoliko stoji dvije-tri godine, čak i ako je adekvatno skladišten, gubi na kvaliteti.

Smatra da se tržište možer regulirati ukoliko građani promjene potrošačke navike.

''Naime, pelet iz tvornice izlazi tijekom čitave godine, a naši ljudi ga kupuju u zadnji trenutak. Ukoliko bi ga kupovali, kao i svaki drugi energent tijekom godine, proizvođači ne bi imali pritisak prodavati po nižoj cijeni otkupljivačima i ne bi bilo povoda za ove tržišne špekulacije'', smatra Stipović.

Što se tiče rasta cijena peleta smatra da je to privremeno i da je on sigurniji energent jer je lokalni te da na cijenu plina, koji uvozimo, utječe dosta fakora na koje BiH nema nikakav utjecaj, a da na cijenu peleta možemo utjecati određenim politikama, piše Akta.

Navodi da se proizvođačima peleta ulazni trošak povećao za 10 puta, a cijene peleta su se u ovih 10 godina udvostučile tako da su oni stjerani na puno niže marže.