Poziv štedišama Ljubljanske banke: Prijavite zahtjev za povrat štednje

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Slovensko ministarstvo financija pozvalo je u petak stare devizne štediše Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH te njihove pravne nasljednike da od 1. prosinca počnu podnositi zahtjeve za povrat štednje koja im od raspada nekadašnje SFRJ nije bila dostupna.

Javni poziv s pojedinostima postupka koji bi trebao dovesti do isplate zaostale štednje u dvije iduće godine objavljen je u petak u slovenskom "Službenom listu" i na internetskim stranicama slovenskog ministarstva financija.

Zahtjevi će se podnositi od početka prosinca ove godine do početka prosinca 2017. godine poštom ili osobno na adresu "SKLAD Republike Slovenije za nasledstvo", Glinška 2, 10 Ljubljana, Slovenija.

Presudom u slučaju "Ališić i drugi protiv Slovenije" Europski sud u Strasbourgu je 2014. ustvrdio da je štedišama nekadašnje Ljubljanske banke u Hrvatskoj i BiH prekršeno ljudsko pravo raspolaganja imovinom i pravo na učinkovitu pravnu zaštitu jer nisu mogli do svoje štednje.

Sloveniji je naređeno donošenje zakonskih mjera kako bi se štediše Ljubljanske banke iz Hrvatske i BiH doveli u isti položaj sa slovenskim štedišama kojima je stara štednja isplaćena u ratama još prije dvadeset godina.

Prema zakonu koji je slovenski parlament donio ove godine štediše u Hrvatskoj i BiH mogu od 1. prosinca podnositi zahtjeve za isplatu štednje koje će država rješavati po skraćenom upravnom postupku u roku tri mjeseca.

Štediše će najprije dobivati tzv. informativni izračun, a ukoliko ne budu imali prigovora, to će postati pravomoćno sudsko rješenje. Ako je rješenje pozitivno, novac će se štedišama isplatiti u roku mjesec dana na njihov račun. Postupak verifikacije traje najviše tri mjeseca, a vodi ga Fond za sukcesiju u okviru ministarstva vanjskih poslova.

Tužiteljima protiv Slovenije i Ljubljanske banke po presudi suda u Strasbourgu dodijeljena je i naknada za nematerijalnu odštetu koju slovenski zakon ne predviđa. Njime se samo regulira isplata glavnice i pripadajućih kamata, kao i to da se štedišama i njihovim pravnim nasljednicima za štednju od početka 1992. do 1993. isplati kamata od 6 posto, a nakon toga samo 1,79 posto.

Sveukupno, računa se da bi štediše kojima je devizna štednja u Ljubljanskoj banci zadnjih 30-ak godina bila zamrznuta na 100 eura glavnice dobili ukupno oko 50 eura kamata.

Slovenija je u ovakvo zakonsko rješenje ušla s pretpostavkom da je u Hrvatskoj i BiH oko 230.000 starih štediša, a ministarstvo financija procjenjuje da će im ukupno biti potrebno platiti oko 385 milijuna eura.Plan je da se već iduće godine isplati 220 milijuna, za što su već osigurana proračunska sredstva.

U Ljubljani navode da poštivanje presude Europskog suda za ljudska prava ne znači da je Slovenija odustala od svog ranijeg stava kako je stara devizna štednja pitanje sukcesije bivše SFRJ koju trebaju riješiti zemlje-pravne slijednice, te da je do neisplate i blokade došlo jer se bivša država kaotično raspala, uključujući njezinu središnju banku koja je jamčila za staru deviznu štednju.

Slovenski fond za sukcesiju zato namjeravava sredstva koja će se isplatiti štedišama u Hrvatskoj i BiH kasnije nadoknaditi u pregovorima o sukcesiji, a razmišlja se i o sudskim postupcima za naplatu dugova hrvatskih poduzeća bivšoj Ljubljanskoj banci Zagreb.