Pravo na grad: Kako bolje živjeti u Mostaru?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Članice mreže Naše društvo predstavile su u srijedu u Mostaru projekt Pravo na grad s ciljem unaprjeđenja kvalitete življenja u Gradu kroz donošenje ključnih razvojnih strategija utemeljenih na željama i potrebama građana.

Smatraju kako je konstruktivan dijalog na relaciji građani-Gradska uprava nešto što Mostaru nedostaje godinama.

"Našim aktivnostima mislimo potaknuti poboljšanje kvalitete življenja u gradu na način da se osiguraju strateški planovi za Grad, ali i planovi koji će biti zasnovani na željama i potrebama građana“, kazao je Marin Bago iz Udruge Futura.

Dodao je kako će se projekt bazirati na nadležnostima grada, gradskih odjela i proračunu.

Po Baginim riječima, Mreža će provesti istraživanje koje će raditi na uzorku od 600 ispitanika koji će onda izdvojiti četiri prioritetne oblasti u kojima žele vidjeti brzo rješenje.

Isto tako, istraživanje će obuhvatiti i razne podatke i problematiku koja se tiče studenata, jer, kakao je kazao Bago, svaki je četvrti stanovnik Mostara student, a otprilike oko 70 posto studenta dolazi iz drugih područja te Gradu svaki mjesec donesu oko 10 milijuna maraka.

To jasno pokazuje kako je Mostar studentski grad i da dosta treba poraditi na tome kako bi zadržao taj epitet, kazao je Bago.

Istraživanje će, također, obuhvatiti i probleme u mjesnim zajednicama te približiti podatke iz proračuna građanima.

Maida Rahimić iz Udruženja mladih psihologa, naglasila je kako se njezino udruženje bavi psiho-socijalnom podrškom građana u cilju unaprjeđenja kvalitete života Mostaraca. U okviru projekta oni se bave psihološkim istraživanjima i istraživanjima javnog mnijenja i analiziranjem potreba građana.

„Naš je cilj da približimo javnim institucijama potrebe građana jer nam se čini da je zbog kompleksne političke situacije onemogućeno ostvarivanje kvalitetnog odnosa između javnih institucija i građana“, ustvrdila je.

Vladimir Ćorić, ispred OKC Abrašević kazao je, pak, kako će oni ispred projekta Pravo na grad analizirati situaciju u mjesnim zajednicama.

„Smatramo kako sve dobre inicijative trebaju poteći s lokalne razine. No, one danas nisu prepoznate u Statutu Grada i održavaju prijeratno stanje kakvo je bilo mjesnim zajednicama“, naglasio je Ćorić te dodao kako je njihovo posljednje online istraživanje pokazalo je kako su u mjesnim zajednicama najveći problem infrastruktura i komunalije.

Projekt pravo na grad bazirat će se na utvrđivanje onoga što građani žele i što smatraju ključnim problemima na kojima je potrebno aktivno raditi. Članice Mreže smatraju kako je veoma važno imati proaktivne i informirane građane, svjesne svoje uloge u kreiranju javnih politika. Upravo zbog toga će sve njihove aktivnosti biti usmjerene na depolitizaciju i stavljanje stvarnih problema lokalne zajednice u fokus interesa javnosti.