Prestanak pandemije neće biti dovoljan za bolju ekonomiju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izvoz iz Bosne i Hercegovine u prvih deset mjeseci ove godine manji je za 11,2 posto u odnosu na isti period godinu dana ranije.

U brojkama, izvoz je u ovoj godini iznosio osam milijardi i 595 milijuna KM, dok je uvoz bio težak 13 milijardi i 922 milijuna KM, što je za 14,8 posto  manje nego u istom periodu lani.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u robnoj razmjeni BiH s inozemstvom u deset mjeseci ove godine pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,7 posto.

"Vanjski trgovinski robni deficit BiH od siječnja do listopada iznosio je pet milijardi i 327 milijuna KM", kazali su iz Agencije za statistiku BiH.

Smanjenje uvoza

Igor Gavran, ekonomski analitičar, smatra da je sasvim izvjesno da je aktualna pandemija ključni faktor koji je uzrokovao smanjenje i izvoza i uvoza, kao što je i promjena okolnosti u ljetnom periodu, između dva talasa najveće krize, omogućila privremeni djelomični oporavak ekonomske aktivnosti i vanjskotrgovinske  razmjene.

"Iako se dio smanjenja uvoza može smatrati pozitivnim kada je riječ o proizvodima koji konkuriraju domaćim i za kojima realno nikad i nismo imali potrebe, nažalost značajan dio smanjenog uvoza odnosi se na repromaterijale koje koriste naši izvoznici i time odražava negativni trend u izvozno orijentiranoj proizvodnji", kazao je Gavran.

Dodao je da bismo detaljnom analizom strukture ove razmjene mogli uočiti pozitivne pomake u pojedinim oblastima, ali kako kaže, slika je nepovoljna i tek okončanjem pandemije možemo očekivati postupni oporavak.

Prestanak pandemije neće biti dovoljan

"Međutim, sam prestanak pandemije neće biti dovoljan u svim sektorima, već će biti neophodne i značajnije mjere podrške nadležnih vlasti", zaključio je Gavran.

I Vladimir Blagojević, glasnogovornik Gospodarske komore Republike Srpske, kaže da ne čudi činjenica da su i izvoz, ali i uvoz u BiH za deset mjeseci manji upravo zbog  samog utjecaja virusa korone.

"Došlo je prvenstveno do pada tražnje za našim proizvodima na našim najvećim izvoznim tržištima", kazao je Blagojević.

Dodao je da je ono što nitko ne može predvidjeti to do kada će trajati ovakva situacija i kako se će se u narednom periodu odvijati poslovanje gospodarskih društava.

"Na poslovanje naših gospodarskih društava  ne utiče samo epidemiološka situacija u BiH, već sve ono što se događa na nama najznačajnijim stranim tržištima", kazao je Blagojević i dodao da su neke zemlje uvele lockdown i strože mjere, što se direktno održava i na poslovanje našeg gospodarstva.

Za deset mjeseci ove godine, prema podacima Agencije za statistiku  BiH, izvoz u zemlje EU je iznosio šest milijardi i 268 milijuna KM, što je za 11,1  posto manje nego u istom razdoblju 2019. godine, dok je uvoz iznosio osam milijardi i 467 milijuna KM, što je za 15,4 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 74 posto.

"Najveći izvoz, promatrajući po državama, BiH je ostvarila prema Hrvatskoj, a zatim prema Italiji i Njemačkoj", ističu iz Agencije.

U RS najviše se uvoze lijekovi

Iz Republičkog zavoda za statistiku RS kažu da je promatrano po grupama proizvoda, za deset mjeseci ove godine najveće sudjelovanje u izvozu iz Republike Srpske ostvaruje električna energija sa 215 milijuna KM, što iznosi 7,7 posto od ukupnog izvoza, dok najveće učešće u uvozu ostvaruju lijekovi, sa ukupnom vrijednošću od 162 miliona KM, što iznosi 4,4 posto  od ukupnog uvoza.