Od Peć Mlina do Klobuka
Presušio Trebižat
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Po četvrti puta ista slika - rijeka Trebižat u gornjem toku ponovo umire'', požali su se mještani Dabrnje, jednog od zaselaka prostorno najvećeg zapadno-hercegovačkog sela Klobuka u priči koju je objavio HIP portal.
Ustvari, pošto nema dotoka, klinički je mrtva do vrela Klokun, u Klobuku, samo još da se isuše zaostale bare i udubljenja u koritu, bit će kao 2002. i 2003., a u nešto blažoj mjeri i 2015. godine.
Na novi pomor života u gornjem toku zapadno-hercegovačkog ljepotana koji s obzirom na sve ono što mu se radi posebice u ljetnim mjesecima, to više i nije, prvi je upozorio Ranko Artuković, inače profesor fizike koji živi u Zadru, a odmara u rodnom Klobuku.
Međutim, ovoga puta nema ništa od dječačkih uspomena, jer na kupalištu Vir u Dabrinji, gdje je i zahvat tehničke vode za preostale poljoprivrednike, nema protoka vode. Zaostala je samo bara, koja će se zadržati još koji dan...
"Dolazim ovdje svaki dan po nekoliko puta, tuga me hvata. Već danima nema protoka vode, apokaliptična slika, narušen eko sustav, barice..., koritom desetak kilometara od vrela u Peć Mlinima. Ponavlja se to četvrti put u zadnjih petnaest godina, a sve je počelo izgradnjom HE Peć Mlini. To je paradoks! Obnovljivi izvori energije – hidroelektrane, elektrane na sunčevu energiju i vjetro elektrane, se grada da se zaštiti priroda, a ovdje obnovljivi izvori energije uništavaju prirodu! Znači ovdje je eko sustav totalno narušen, radi se o ekocidu. Rijeka je normalno živjela, od šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada sam se počeo kupati na ovom mjestu, do 2002. nije presušila. Bila je puna života, u njoj je bilo i rakova, a onda je sve poremećeno. Mogu slobodno reći da se radi o neodgovornosti ljudi koji su zaduženi, o nebrizi. Mislim da kad se rade objekti obnovljivih izvora energije da se rade i ugovori o koncesiji. U tom ugovoru sigurno stoji da se u rijeci mora održati biološki minimum. Znači i u vrijeme najvećih suša treba osigurati protok od 10 litara u sekundi", naglašava prof. Artuković adresirajući krivnju na HE Peć Mlini, odnosno Elektroprivredu HZ Herceg-Bosne.
Iz jedne od zaostalih bara širi se neugodan zadah, na površini plivaju uginule ribe, aArtuković nalazi i veće primjerke pastrve, koja je po njemu u tom dijelu Trebižata nakon prethodnih isušivanja, postala puno rjeđa nego prije. Kaže da se sada doselila neka vrsta cipola. Prošle godine kada nije bilo problema s vodostajem, vidio je i dvije vidre.
"Nemamo se gdje kupati, ali to je najmanji problem, nema vode za natapanje, kapi vode. Hitno treba nešto poduzeti, ovo je nedopustivo stanje. Zna se tko je odgovoran i tko bi trebao odgovarati. Imamo i drugih problema, kad se turbine uključe onda rijeka postane snažna bujica, kao afričke rijeke u sezoni kiša. Ako bi se u tom trenutku na kupanju zadesila djeca, teško bi se izbjegla tragedija", konstatira prof. Artuković.
Zaključuje i kako nema ekološke opravdanosti da se stvara akumulacija.
''Turbine sigurno ne rade, pa bi se mogle pustiti minimalne količine vode da rijeka živi, kao što je živjela milijunima godina'', dodaje prof. Artuković.
Nezadovoljstvo stanjem stvari na rijeci izražavaju mještani Branko Međugorac i Zlatan Rašić, dok Ranko Artuković naglašava da bi problema s mještanima sigurno bilo da naselje nije spalo na uglavnom, staračka kućanstva.
"Da je puno života k'o nekada, digla bi se kuka i motika'', kažu uglas.
Valja reći da rijeka Trebižat, inače sve bogatija problemima zbog varljivog vodostaja, nelegalnih zahvata - ispusta, betonizacije, sezonskih restorana koji nusprodukte šalju rijeci..., na dijelu toka koji presušuje zove Tihaljina. Snagu joj trenutačno daje samo moćni Klokun u Klobuku, treće vrelo po izdašnosti u BiH, koji s vodenom masom nosi i novo ime Rika, da bi prelaskom u Veljake i primanjem pritočice Sedre, postala Mlade, a tek na dijelu toka ispod Ljubuškog, Trebižat.