Prevencija i edukacija o manje štetnim alternativama u borbi protiv pušenja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Udruženje neovisnih stručnjaka za kontrolu pušenja i smanjenje štete od pušenja SCOHRE, organiziralo je Četvrti naučni samit pod nazivom “Smanjenje štete od pušenja: novi proizvodi, istraživanja i politike”, s namjerom osiguranja otvorenog i konstruktivnog dijaloga koji bi omogućio novi pristup politikama kontrole pušenja, koji su već odavno prepoznati u svijetu kao prijeko potrebni u cilju zaštite zdravlja ljudi.

Nezarazne bolesti (non-communicable diseases, NCD), većinom uzrokovane ponašanjem pojedinaca mogu se mijenjati, a pušenje kao drugi faktor po veličini koji ih uzrokuje, predstavlja veliko opterećenje zdravstvenim sistema širom svijeta, jer je odavno dokazan kao faktor rizika za nekoliko oboljenja, poput raka, kardiovaskularnih te kroničnih respiratornih bolesti. Prestanak pušenja je jedini način na koji se može ograničiti šteta, ali samo 30 do 40% pušača zaista uspije u tome.

Jedna od osnovnih poruka Naučnog samita jeste da pristup krajnjem cilju, a to je život bez duhanskog dima mora biti zasnovan na prevenciji i obrazovanju. Pušenje ne košta društvo samo trenutno u sredstvima koja se ulažu u njegovo sprječavanje, nego i dugoročno, jer se tretiranje posljedica pušenja pojavljuje i u budućim generacijama, za čak 20 godina, pa i duže.

Veliko interesiranje tokom Samita izazvao je panel “Ekonomske dimenzije kontrole pušenja i smanjenja štete”, koji se bavio upravo činjenicom da iako pušenje košta društvo u onom najdragocjenijem smislu - ljudskim životima, košta također i monetarno.

Uvodničar sesije profesor Andrzej Fal, predsjednik Društva za javno zdravlje Poljske, naveo je podatak da su, prema izvještajima iz 2018. godine, u njegovoj zemlji prihodi od poreza i akciza na duhan i duhanske prerađevine, kada se oduzmu rashodi za zdravstveni sistem, iznosili impozantnih 15 milijardi zlota (skoro 6,5 milijardi KM). Iznio je da bi Ministarstvo financija vjerojatno puno aktivnije bilo u iznalaženju efikasnog načina za sprječavanje pušenja kada ne bi dobivalo više od 40% prihoda od akciza od pušenja. Prema tome, naveo je, apsolutni prioritet treba biti na primarnoj prevenciji u koju spadaju društveno prihvaćanje, javne zabrane i financijski pritisak.

Prof. dr Viktor Mravčik, epidemiolog i šef Državnog centra za praćenje droga i ovisnosti u Češkoj, slaže se također s tvrdnjom da naglasak mora biti na prevenciji i liječenju, ali ističe i kako princip smanjenja štete mora biti sastavni dio politika koje se bave ovim pitanjem. Naglasio je da princip smanjenja štete nije samo vid prevencije, nego i način liječenja, koji se odavno primjenjuje u smanjenju svih drugih oblika rizičnog ponašanja, te bi trebao biti dostupan i kod rješavanja problema pušenja.

Postoje nove alternative koje sada nude mogućnosti da se ova ovisnost tretira na drugačiji način i to je potencijal koji treba iskoristiti. Ali, kako bi to bilo moguće, pušači moraju imati informacije o relativnim rizicima i korištenju takvih alternativa da bi mogli uravnotežiti njihov potencijalni rizik sa koristima koje one donose.

Slično mišljenje ima i izvanredni profesor na Univerzitetu u Veroni Emanuele Bracco, ekonomista, koji smatra da vlade moraju biti proaktivnije u primjeni mjera koje se odnose na smanjenje štete, jer javni zdravstveni troškovi, kao i privatni, su veći nego ikada prije. Dodaje da bi trebala postojati razlika u oporezivanju i određivanju akciza za alternative, te da bi to vjerojatno omogućilo veću stopu prestanka pušenja.

Profesor Bracco je naveo da se stvarni troškovi konzumiranja tradicionalnih cigareta mogu razložiti na tri komponente. Prva su zdravstveni troškovi od kojih skoro 60% otpada na liječenje oboljenja nastalih pušenjem, druga je gubitak produktivnosti koji se u EU procjenjuje na 25 milijardi godišnje, i, treća je smanjenje životnog vijeka te troškovi smanjenja kvalitete života, a što su u stvari pravi troškovi. Ovi posljednji, u EU iznose nevjerojatnih skoro 100 milijardi eura.

Prema njemu, bitno je i tko radi istraživanja o primjeni principa smanjenja štete, odnosno odakle dolaze financijska sredstava. Na ovo je Arkadi Sharkov, konzultant u oblasti zdravstva i makroekonomista, naveo da većinu istraživanja u Bugarskoj financira ili vlada ili neka od nevladinih organizacija, koji se protive svim oblicima konzumiranja duhana, te da se u svakom slučaju ne prikazuje potencijalna korist i prednost upotrebe proizvoda koji zagrijavaju, a ne sagorijevaju duhan. Profesor Mravčik je naveo da je u Češkoj identična situacija, te da ne postoje istraživanja fokusirana na alternative pušenju, nego da su dokazi kojima se barata anegdotalni.

Sudionici su se složili da je potrebno uraditi što više istraživanja o financijskim učincima veće upotrebe alternativa u pušenju, jer tretiranje bolesti košta puno više, uključujući tu i najvišu cijenu koja se plaća, onu u ljudskim životima. Analize stvarnih troškova korištenja novih uređaja koji zagrijavaju duhan se moraju uraditi, jer one imaju mogućnost spasiti živote.