Previše smo šutke promatrali kako tonemo

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Previše smo čekali i šutke promatrali kako tonemo u ponore neimaštine i propadanja. Ako mi sami sebi ne pomognemo, neće nitko drugi'', govori za Bljesak.info Marija Beljo, direktorica udruge Glas, Prozor-Rama o inicijativi 'Tradicijom do povjerenja' koja se realizira uz podršku USAID-ovog programa PRO-Budućnost.

Cilj udruge Glas je da se prepozna rad žena iz lokalnih zajednica, da se žene iz općine Prozor-Rama i Gornji Vakuf-Uskoplje povežu i da ih se prepoznaje kao jedne od pokretača razvoja ovih zajednica.

Osluškivanje

''Ideja je došla s terena. Bili smo sa ženama i slušali njihove potrebe, jer smo mišljenja da se na taj način efikasnije radi. Žene same najbolje poznaju svoje potrebe i svoje potencijale. Nametanje 'odozgo' ne daje dobre rezultate kao osluškivanje onoga što korisnice žele'', govori Beljo i dodaje kako je tradicija u BiH bogata kod sva tri naroda i dokaz je da smo živjeli i radili na ovim prostorima i opstali. I jedni i drugi i treći bez obzira na tešku povijest koju smo i nedavno prošli.

Beljo je mišljenja da kad zajednički radimo na poboljšanju uvjeta života naše djece mi se tada, ustvari, možemo najbolje povezati, i početi cijeniti svoje sličnosti i različitosti i iz njih polako izgraditi povjerenje. S tim se slaže i Amra Selimhodžić, koja vodi inicijativu 'Mame društvo grade'. I ova inicijativa se provodi uz podršku programa PRO-Budućnost, a zajednice i žene koje povezuje dolaze iz Mostara i Nevesinja.

''Ono što će dobiti sudionice našeg projekta je ono što ustvari često nedostaje svim mamama tijekom trudnoće. To je prije svega ekonomska podrška kroz osiguravanje osnovne opreme za dijete, što se veže za egzistencijalne potrebe jedne obitelji, Također, ono što smatramo da vrlo često nedostaje mamama jeste podrška okoline, institucija i dostupnost pravih informacija'', govori za Bljesak.info Selimhodžić, te objašnjava kako sama razmjena iskustva o trudnoći kao najsretnijem razdoblju života, dovodi do takve vrste kontakta koji ima potencijal da stvori veze i prijateljstva koji možda sada i ne postoje, te da Udruga Glas dugoročno doprinese razvoju povjerenja za za sadašnje i buduće generacije.

Izgradnja pomirenja i povjerenja

Selimhodžić ističe kako je ranije radila u grupama za psihosocijalnu podršku trudnicama, i kad je vidjela oglas za projekte na temu 'Jačanje uloge žene u procesima pomirenja', trudnice su joj bile prva asocijacija za širenje poruka mira i zajedništva.

Ovi i slični projekti kojima je fokus izgradnja pomirenja i povjerenja kao i jačanje uloge žene u ovim procesima kroz radionice, seminare, konferencije, akcije, obuke i slično, provode se istovremeno u 30 općina u našoj zemlji, a direktorica projekta PRO-Budućnost, Majda Behrem-Stojanov, govori kako je uz civilne inicijative neophodna i podrška političkih vlasti u našoj zemlji.

''Kroz aktivnosti kao što su i ovi mali grantovi, ali i druge radnje, nastojimo utjecati na to da građani prihvate mogućnost i postojanje različitih i političkih i povijesnih narativa, te da kroz aktivnosti koje implementiraju u svom projektu imaju podršku i lokalnih vlasti. Mišljenja smo da je izuzetno bitno, te da je, bez obzira koliko su neke inicijative dobre u civilnom sektoru, bez podrške političkog establišmenta nemoguće istinski se upustiti u proces pomirenja'', rekla je Behrem-Stojanov tijekom jednog od seminara posvećenom ovim projektima.

Suradnja mora postojati

Projekti poput ovih, koji se odvijaju u Mostaru, Nevesinju i Prozoru – Rami su bazirani na suradnji i da bi se implementirali suradnja mora postajati, a kako svojim projektom i aktivnostima potvrđuje Beljo, zajednički interes je detektiran, te će se samim tim postići i kompromis.

''Pomirenje je dugoročan proces, a mi ćemo ovim projektom promovirati povjerenje i suradnju i zagrebati površinu problema, ali i steći iskustva i naučiti kako još bolje raditi u budućnosti'', ističe Beljo.

Na naš upit o njihovom viđenju boljeg sutra voditeljica projekta 'Tradicijom do povjerenja' govori kako je za njih to ono sutra u kojem će imati minimum prilike raditi i doprinositi, ono sutra u kojem će znati kritizirati bez mržnje, sutra u kojem će se njihova djeca moći ostvarivati kao ljudi s dostojanstvom, ali i sutra s identitetom kojim se treba ponositi.

''Moramo shvatiti da smo onoliko veliki Hrvati, Srbi i muslimani, kolikim znanjem raspolažemo, a ne onoliko u kojoj mjeri mrzimo druge'', zaključuje Beljo.