Prije 150 godina dogodio se veliki slom Bečke burze

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na današnji dan prije 150 godina, 9. svibnja 1873. Bečka burza je doživjela veliki slom, što je bio uvod u dugotrajnu gospodarsku krizu.

Slomom burze prsnuo je balon koji je prethodnih godina bio napuhavan na temelju nerealnog rasta gospodarstva. Budući da je spomenutog datuma bio petak, taj je dan nazvan Crnim petkom (njem. Schwarzer Freitag), zbog nesretnih posljedica koje je donio.

Osim u Beču, kriza se pojavila i u drugim dijelovima Europe, pa i u SAD-u te ostalim industrijaliziranim državama svijeta. Nastala depresija potrajala je gotovo do kraja 1870-ih godina, tako da se ponekad naziva i dugom depresijom.

Spomenuti slom Bečke burze dogodio ubrzo nakon otvaranja Svjetske izložbe u Beču 1873. godine (njem. Weltausstellung), kojoj su prisustvovali car Franjo Josip I. i carica Sissi. Pad cijena na Bečkoj burzi bio je tog dana toliko velik da ju je morala zatvoriti policija.

Bečka Svjetska izložba bila je peta po redu, a tema i krilatica te velike izložbe bila je Kultura i edukacija (njemački: Kultur und Erziehung).

Na izložbi je sudjelovalo 35 zemalja, s 53.000 izlagača, od toga 9.000 iz Austro-Ugarske. Bez obzira na to što je izložbu posjetilo 7,25 milijuna posjetitelja, očekivanja organizatora nisu bila zadovoljena, jer se tijekom održavanja izložbe dogodio slom Bečke burze, pa zatim i epidemija kolere, što je mnoge potencijalne posjetitelje odvratilo od posjeta Beču.