Programi EU u BiH – ravnopravan partner ili nedovoljno iskorišten potencijal?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Programi Europske unije kao što su Erasmus +, Horizon 2020, Kreativna Europa i mnogi drugi imaju za cilj podržati unutrašnje politike EU a svoje sudjelovanje u tim programima ima i Bosna i Hercegovina. Bez obzira što u načelu programi služe da jačaju unutrašnje politike EU, logika sudjelovanja država kao BiH proizlazi upravo iz želje da se politike i standardi EU približe tim državama, kao i iz činjenice da korisnici iz takvih zemalja dobiju mogućnost da kroz projektne aktivnosti ostvare konkretne rezultate iz svoje oblasti, razviju partnerske mreže i pojačaju svoje djelovanje.

Veliki broj studenata, znanstvenika, istraživača, institucija, nevladinih organizacija, gradova i općina u Bosni i Hercegovini je do sada koristio mogućnost sudjelovanja na nekom od programa. Dojmovi su veoma pozitivni, a kroz uspješne primjere sudionika iz naše države, Bosna i Hercegovina je pokazala da ima dovoljno potencijala da kroz ovu dimenziju europskih integracija ipak ide uspješnije i brže od službenih državnih politika.

Analiza VPI je nastojala da svim zainteresiranim stranama ponudi jedan osvrt na dosada učinjeno i na rješavanje prepreka putem kojih se u budućnosti mogu ostvariti i očekivati bolji rezultati. Zavisno od programa do programa rezultati Bosne i Hercegovine su varirali, ali je generalni trend da se rezultati kreću u okvirima onoga što su ostvarile i većina država regije.

Sredstva koja bi Bosna i Hercegovina uplaćivala kao 'ulaznu kartu' bi obično bila vraćena u državu kroz odobrene projektne aktivnosti. Ovdje je svakako bitno naglasiti da Bosna i Hercegovina ima značajnu i krucijalnu podršku europskih institucija koje snose veliku većinu (u principu oko 90 posto) troškova našeg sudjelovanja u pojedinim programima.

Takav odnos će se postupno mijenjati, Bosna i Hercegovina će preuzimati veći dio financijskih obaveza, pogotovo kako proces europskih integracija bude odmicao. Radi toga je neophodno već sada stvarati pretpostavke kojim bi se osiguralo pozitivno sudjelovanje i u budućnosti, a to će se ostvariti samo kroz povećanje obima sudionika korisnika iz Bosne i Hercegovine u svakom od programa u kojima imamo pristup. To nije nerealno obzirom da zanimanje i potencijal kod korisnika za programe umnogome prevazilazi dosada ostvarene rezultate.

Uz jednostavne poticaje i bolju vidljivost programa moguće bi bilo ostvariti i bolje rezultate. Pitanja kao što su sufinanciranje, proaktivniji i pojednostavljen odnos pristupanja programima (i odsustvo politizacije u tom procesu), bolja komunikacija između institucija i korisnika, praktični primjeri korisnicima o načinu apliciranja i korištenju sredstava, puna funkcionalnost ureda koji se bave programima; samo su trenutno najaktualniji faktori na kojim bi se trebalo raditi.

Ono što se mora navesti kao zaključak jeste da je ostvarivanje boljih rezultata u interesu svima, te je stoga neophodno raditi na zajedničkoj agendi koja će se na strateški i planski način odnositi prema sudjelovanju Bosne i Hercegovine u programima EU.