Proizvođači duhana u Hercegovini strahuju od zatvora zbog uzgoja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Hercegovini se duhan uzgaja više od dva stoljeća i tisućama obitelji donosio je kruh i život. Prava "škija" je nekad bilo "žuto zlato", a danas proizvođači duhana moraju strahovati od zatvora i uništavanja nasada.

Zakonska regulativa o uzgoju ne postoji, otkupnih stanica za duhan više nema. Ali, mnogi i dalje uzgajaju duhan makar moraju strepiti pred policijskim istražiteljima jer krše postojeće zakone o duhanu.

Ali preživjeti se mora.

"U mojoj obitelji duhan se sadio od mojih pradjedova, a u grudsko područje stigao je čak 50 godina prije vinove loze. Ali, danas je stanje u ovoj poljoprivrednoj djelatnosti potpuni kaos. Nekada su otkupne stanice postojale u Trebinju, Ljubuškom, Stocu, Čapljini, Posušju, Širokom Brijegu... Danas su sve propale, zatvorene i - slučajno ili ne - gorjele su u požarima i po nekoliko puta", kaže Gojko Pezer iz mjesta Pogana Vlaka u općini Grude za DW.

Ovaj hercegovački proizvođač duhana već godinama se bori 'protiv vjetrenjača'. Unatoč tome i ove godine sa svojom obitelji uzgaja duhan na nekoliko njiva iako je, kako sada stvari stoje, cjelokupna proizvodnja duhana u Hercegovini nezakonita. Naime, duhanari se ne mogu registrirati u Hercegovini kao proizvođači duhana jer ne postoje otkupljivači.

"Nemamo otkupnih stanica, nemamo zakona koji bi nam omogućio da se ovdje registriramo kao proizvođači duhana. To možemo jedino još u Orašju i Bijeljini. Zato smo svi mi duhanari sada za državu - kriminalci. U svakom trenutku policijski istražitelji mogu nam uništiti naše rasadnike, zasađeni duhan ili naše sušare, a mnogima od nas se sudi ili su već kažnjavani zbog proizvodnje duhana kao robe koja podliježe trošarinama. Na to je danas spalo naše 'zlato'", kaže ovaj bivši inženjer.

On, kao i njegov kolega Ambrozije Leko, ne planiraju odustati od duhana. Suprotno od toga: od političara će inzistirati na donošenju zakona kojim bi se proizvodnja duhana u Hercegovini legalizirala. Obojica ovih duhanara su među njih 60-ak iz ovog kraja protiv kojih se vodi ili se vodio sudski postupak zbog nezakonite trgovine duhanom.

"Politika se mora pozabaviti i donijeti zakone. Duhanari nisu kriminalci, a duhan se sadi iz potrebe za životom. Samo tražimo da na svojoj zemlji uzgajamo duhan i da se registriramo kao proizvođači duhana. Sramota je kako se u duhanu ne vidi značaj u zapošljavanju i cjelokupnu ekonomiju u Hercegovini pa tako i državu i to u vremenu kada tehnologija omogućava lakšu proizvodnju", smatraju obojica.

Unatoč svemu, kažu da će sljedeće godine posaditi - još više.

Kvalitetan i prepoznatljiv proizvod

Još se priča u tom kraju o zlatnom dobu proizvodnje duhana za vrijeme Austro-Ugarske, ali i bivše Jugoslavije. Ostaci kamenih zgrada otkupnih stanica još svjedoče o važnosti duhana za život nekadašnjeg hercegovačkog poljoprivrednika. Danas su skoro svakodnevne vijesti iz Uprave za neizravno oporezivanje o zapljeni duhana i prodaji 'na crno'.

Važnost proizvodnje duhana, ali i veliki neriješen problem vide i mjerodavni u vlasti. Donko Jović, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Hercegovačko-neretvanske županije za DW konstatira: "Mi imamo problem s proizvodnjom duhana. Ugasila se i u stečaju je i posljednja otkupna stanica duhana u Hercegovini i problem su otkupljivači. Nama je interes revitalizacija proizvodnje i u tome vidimo primarni razvoj poljoprivrede, pored sadnje smilja, povrća i voća. To će svakako biti gospodarski zamah u Hercegovini", smatra županijski ministar.

Plan za revitalizaciju proizvodnje duhana u Hercegovini postoji i među stručnjacima u Federalnom agromediteranskom zavodu Mostar. To je pravni nasljednik nekadašnjeg Duhanskog instituta Mostar, osnovanog daleke 1961. godine.

Kila škija za cijenu tri kutije cigareta

Prof.dr.sc. Marko Ivanković koji je na čelu tog Agromediteranskog zavoda već duže vrijeme ima ideju kako proizvodnju duhana učiniti značajnim, ekonomskim pokretačem, a hercegovačkim duhanarima vratiti dostojanstven život.

"Otvaranje tržišta i smanjenje otkupnih cijena je učinilo svoje. Projektna ideja je legalizirati i revitalizirati proizvodnju hercegovačkih sorti duhana i zainteresirati ulagače-otkupljivače koji u tome vide ekonomsku korist. Uvjeren sam da bi visokokvalitetan duhan iz Hercegovine i proizvodi od duhana imali svoje mjesto na tržištu", smatra Ivanković.

Međutim, prema njegovoj procjeni, od ideje do realizacije projekta potrebne su tri godine i zainteresirani ulagač. No, hercegovački duhanari kažu da nemaju toliko vremena. "Mi moramo živjeti i mukotrpnim i teškim radom hraniti naše obitelji. Od političara tražimo da rade svoj posao: donose zakone za svoje građane, a ne da ih pretvaraju u kriminalce", zaključuju hercegovački duhanari.

U međuvremenu, kvalitetna, zlatna hercegovačka 'škija' od 15 KM po kilogramu, za razliku od skupih cigareta od 5 KM po kutijici, bilježi sve veću potražnju. Pa čak i uz stalnu prijetnju zapljene duhana i visoke novčane kazne ili čak i - zatvora.