Proizvođači u nedoumici: Obustavljen otkup smilja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Niska otkupna cijena smilja nije jedini problem s kojim se susreću proizvođači ovog, kako su ga prošle godine nazivali „suhog zlata“, problem je nastao i s nemogućnošću otkupa. Proizvođači su se našli u nedoumici jer njihov proizvod nema tko otkupiti budući da je otkup smilja već danima stopiran zbog prezasićenosti destilerija.

Kako su za portal Grude Online potvrdili iz ljubuške tvrtke „Rojing“, te grudske „Kadulja“ već danima ne otkupljuju smilje zbog toga što je kod njih došlo do pretrpanosti smiljem, a zastoj u otkupu će trajati još sigurno desetak dana. Proizvođačima poručuju da ne beru smilje dok ne budu sigurni da se ponovno krenulo s otkupom jer smilju neće škoditi ako stoji neobrano na njivi, međutim da stoji obrano nije poželjo budući da se time gube njegova svojstva.

Iz „Rojinga“ kažu da će upravo zbog toga oni berbu svojih plantaža obaviti tek za nekih dvadesetak dana.

Proizvođači pojedinci svjesni kako bi udruženi mnogo bolje se izborili za svoja prava i interese sve više dolaze na ideju za osnivanjem udruga proizvođača smilja pa je ta ideja sve zastupljenija među hercegovačkim proizvođačima smilja.

Primjer dobrog funkcioniranja udruga je i zadruga branitelja iz Posušja koja svojim zajedničkim radom želi pomoći proizvođačima koji su se našli u nedoumici što učiniti sa svojim smiljem.

Kako bi pomogli proizvođačima koji zbog prezatrpanosti destilerija ne mogu prodati svoje smilje braniteljska zadruga „Eko Hercegovina“ je otvorila destileriju istog naziva i prije desetak dana su počeli s otkupom i destiliranjem smilja. I kod njih vlada velika gužva ali dobro funkcioniraju na način da unaprijed dogovore termine otkupa s proizvođačem. Budući da raspolažu s ograničenim financijskim sredstvima cijena prerađenog smilja je 600 KM po toni.

I u Širokom Brijegu proizvođači smilja u želji da zaštite svoje interese i prava nastoje organizirati Ceh malih i srednjih proizvođača smilja grada Širokog Brijega. Smatraju da je potrebno da se mali i srednji proizvođači okupe u veće cjeline sa svrhom zaštite svoga interesa, a i u smislu koordiniranja otkupnih kvota, te mogućeg izvoznog potencijala.