Propali pregovori: Od Grčke se puno traži

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Najnoviji krug pregovora između Grčke i njezinih vjerovnika u Bruxellesu prekinuti su u nedjelju bez postizanja dogovora nakon što razgovori tijekom vikenda nisu uspjeli premostiti veliku udaljenost stajališta između dviju strana o grčkim reformama u zamjenu za financijsku pomoć.

"Grčki prijedlozi su i dalje nepotpuni", inzistirao je glasnogovornik Europske komisije i rekao da je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker i dalje uvjeren da se rješenje može naći do kraja mjeseca, roka plaćanja grčkog duga MMF-u, javio je AFP, prenosi Hina.

Juncker je ponovo ovog vikenda pokušao sa svojim bliskim suradnicima i stručnjacima Komisije, Europske središnje banke i MMF-a pronaći rješenje s grčkim premijerom Aleksisom Ciprasom.

"Iako je zabilježen napredak, razgovori su propali jer i dalje postoji veliki jaz između grčke vlade i zajedničkih zahtjeva vjerovnika Komisije, Europske središnje banke i MMF-a", objasnio je taj izvor.

Jaz između mjera koje predlaže Grčka i zahtjeva njezinih kreditora doseže oko 0,5-1 posto bruto domaćeg proizvoda ili oko 2 milijarde eura godišnje u trajnim fiskalnim mjerama, rekao je glasnogovornik u priopćenju, navodi dpa.

Već mjesecima Grčka pregovara sa svojim kreditorima, Komisijom, ECB-om i MMF-om, o reformama potrebnim za isplatu 7,2 milijarde eura financijske pomoći. Rok za europski dio financijske pomoći istječe krajem lipnja i ako se sporazum ne postigne do tada Atena bi mogla izgubiti cijelu preostalu tranšu pomoći.

Sljedeći sastanak će se održati u četvrtak u Luxembourgu.

Jedan izvor grčke vlade je rekao u nedjelju navečer da su "neracionalni zahtjevi vjerovnika za što je odgovoran MMF, optužen za nepopustljivo i strogo stajalište".

"Zahtjevi vjerovnika su neracionalni, razgovori su trajali 45 minuta", rekao je taj izvor.

Prema priopćenju vlade objavljenom nekoliko minuta prije završetka razgovora, grčko izaslanstvo je predalo dodatne prijedloge koji u potpunosti pokrivaju financijski jaz.

Atena je ponovila da neće pristati na smanjene plaća i mirovina, niti na povećanje cijena za osnovne proizvode poput električne energije kroz veći porez na dodanu vrijednost, prema tom tekstu.

Grčka vlada tvrdi da MMF inzistira na smanjenju mirovina za 1 posto BNP, ili 1,8 milijarde eura godišnje, kao i na povećanje poreza na dodanu vrijednost za osnovne proizvode.

Vlada je u tom tekstu zaključila da te mjere zahvaćaju radnike i ponovo vode u recesiju.

Izgleda da Grčka neće moći platiti ratu duga, što bi moglo imati nepredvidive posljedice za cijelu eurozonu. Atena mora 30. lipnja vratiti 1,6 milijarde eura MMF-u. Međunarodni monetarni fond (MMF) je odobrio grčkoj vladi da sve četiri rate zajma iz lipnja podmiri u jednoj isplati 30. lipnja, u ukupnom iznosu od 1,6 milijardu eura.