Propast banaka u RS-u koči kredite međunarodnih financijera

Tekst članka se nastavlja ispod banera

BiH bi krajem svibnja mogla zaključiti novi aranžman s MMF-om u iznosu od milijardu i 50 milijuna maraka, ali uvjet za dobivanje novca je da se prethodno riješe nagomilani problemi u bankarskom sektoru Republike Srpske.

Denisu Zvizdiću, državnom premijeru i Željki Cvijanović, premijerki RS-a, jasno je to rečeno na sastancima sa predstavnicima ove međunarodne financijske institucije u Washingtonu.

''Precizirali smo svoje zahtjeve, a i oni su svoje uvjete koje BiH u potpunosti mora realizirati da bi dobili očekivani aranžman. Tražili smo produženi trogodišnji aranžman u iznosu maksimalne kvote koju BiH može dobiti. Dakle, milijardu i 50 milijuna KM. Oni su tražili da se zadovolje prethodni uvjeti od kojih je najvažniji pitanje bankarskog sustava, točnije pitanje Banke Srpske'', kazao je Zvizdić za Faktor.

Hibridno rješenje

U tom pogledu postoje dvije varijante. MMF zagovara da se ide u likvidaciju Banke, dok predstavnici RS-a zagovaraju takozvano 'hibridno rješenje'. U narednih nekoliko tjedana će se morati definirati način rješavanja ovog problema koji će biti prihvatljiv MMF-u. Misija MMF-a bi u Sarajevo trebala doći krajem svibnja, kada bi i trebao biti zaključen aranžman te dovršeni detalji pisma namjere koji država upućuje ovoj financijskoj instituciji. Zvizdić je uvjeren da će aranžman biti zaključen.

''Tehnička i stručna pomoć koju nam MMF daje u ovom trenutku je dragocjena, tako da sam uvjeren da će se pronaći model koji će biti obostrano prihvatljiv ali koji će, i to je ono što je za nas najvažnije, onemogućiti dalje negativno djelovanje tog slučaja na kompletan bankarski sustav BiH. Ono što smo mi tražili je da postoji model permanentne revizije kvalitete aktive svih banaka u BiH kako bi izbjegli situacije u koje smo ušli likvidacijom Bobar banke, problemom koji ima Banka Srpske ili Pavlović banka. U svakom slučaju mora postojati neka vrsta regulatora koji će redovno provjeravati kvalitetu aktive banaka, jer je likvidacija Bobar banke značajno uzdrmala kvalitetu funkcioniranja Agencije za osiguranje depozita. Ne možemo dozvoliti da se takvo što ponovo dogodi i da bankarski sustav koji je krvotok svake zemlje dođe u propast '', objašnjava Zvizdić.

MMF će sudjelovati u rješavanju problema u bankarskom sektoru, ali u tehničko-stručnom i konzultantskom smislu, a nikako novčano. Sredstva MMF-a ni po koju cijenu se neće koristiti za financijsko saniranje Banke Srpske ili općenito bankarskog sustava. BiH ima i petogodišnji sporazum sa Svjetskom bankom prema kojem dobivamo kredit od 750 milijuna dolara.

Reforme

''Struktura tih sredstava je vrlo kvalitetna i uz određene korekcije vrlo prihvatljiva za BiH. Tražio sam da se veći dio tog novca ipak realizira u naredne tri godine aranžmana, u 2016, 2017, i 2018, te da se unutar toga nađu sredstva za modernizaciju cesta u cijeloj BiH, za mala i srednja poduzeća i za zapošljavanje, s fokusom na mlade ljude. Također, dio od tog iznosa je zatražen i za ozbiljnu reformu oblasti zdravstva, mirovinsko-invalidskog osiguranja i za namjene koje će entitetima pomoći da uđu u efikasno re-strukturiranje javnih poduzeća kako bi ih učinili efikasnijim i jeftinijim'', kazao je Zvizdić za Faktor.

Na sastanku s MMF-om su bili i financijski savjetnik u Vladi FBiH Goran Miraščić i ministar financija RS-a Zoran Tegeltija.

Podsjetimo, BiH je zatražila stručnu i tehničku pomoć od MMF-a.Financijski eksperti Međunarodnog monetarnog fonda (MFF) uskoro bi zajedno s bh. stručnjacima trebali izvršiti detaljnu provjeru podataka o entitetskoj potrošnji, na osnovu kojih se s državnog nivoa prema entitetima vrši raspodjela oko pet milijardi maraka od prikupljenih neizravnih poreza, saznaje Dnevni avaz.

Naime, kako je Avaz prije nekoliko dana objavio, pojedini članovi Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) izrazili su sumnju da podaci koji dolaze iz RS o konačnoj potrošnji nisu u skladu sa stvarnim stanjem.

Postoji, naime, mogućnost da se podaci o krajnjoj potrošnji lažiraju kako bi se zadržala trenutna kvota po kojoj manjem entitetu pripada oko 33 posto od ukupnih prihoda od neizravnih poreza (PDV-a, trošarina, putarina). Prema neslužbenim podacima, taj postotak bi trebao biti mnogo manji, dok bi se u FBiH, s obzirom na veću ekonomsku aktivnost i veći broj zaposlenih, trebao vraćati mnogo veći iznos od ovih prihoda.