Ratni dug Rusiji može ugroziti isporuku plina u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Neriješena situacija oko ratnog duga Bosne i Hercegovine Rusiji za plin mogla bi, po riječima državnog ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirka Šarovića, izazvati prekide u opskrbi plina te zemlje.

On je za Al Jazeeru kazao da oba bh. entiteta moraju preuzeti svoj dio ratnog duga prema Rusiji, koji trenutno iznosi 99 milijuna dolara, a da je na Ministarstvu financija Bosne i Hercegovine i vladama entiteta Federacija Bosne i Hercegovine i Republika Srpska da to definiraju ugovorom.

Po podacima Energoinvesta, prije nego što je Federacija Bosne i Hercegovine platila dio duga od 6.300.801,35 dolara, on je za taj entitet iznosio 53,89 milijuna dolara, dok je RS dužan početnih 50,91 milijuna dolara. Iz RS-a se protive da vraćaju dug, jer smatraju da je on previsok, odnosno da komisija Vijeća ministara Bosne i Hercegovine nije utvrdila pravu brojku za taj entitet, piše Al Jazeera.

Federacija BiH smanjila dug

Šarović tvrdi da čim prije se nađe odgovarajuće rješenje za isplatu duga,to bolje. Kaže da ruska kompanija Gazprom može buduće isporuke plina uvjetovati obavezom da Bosni i Hercegovini isplati ratni dug prema toj zemlji.

"O ratnom dugu prema Rusiji je ranijih mjeseci i godina razgovarano i uvijek je to pitanje dovođeno u vezu sa ruskim klirinškim dugom. Ali, sada je potpuno jasno da su Rusi pristali da krilinški dug plate Bosne i Hercegovini izravno, ne dovodeći to u vezu sa obavezama te zemlje za ratni dug", ističe on.

Dodaje da je to nova činjenica i da Bosna i Hercegovina ostaje u obavezi kao država da nađe rješenje za isplatu ratnog duga Rusiji.

"Očito da ovo smanjenje duga za pet-šest milijuna dolara, koje je učinila Federacija Bosne i Hercegovine kroz neke svoje aranžmane, teče presporo. Ovaj postupak će se morati završiti potpisivanjem nekog dogovora sa ruskom stranom, odnosno Gazpromom, a njega bi trebali potpisati Ministarstvo financija Bosne i Hercegovine i entitetske vlade", kaže Šarović.

Mediji su proteklih tjedana izvještavali o tome da je kompanija PLIN-Res iz Banje Luke s Gazpromom potpisala ugovor u kojem nema obaveze plaćanja pet dolara takse za ratni dug, za razliku od BH-Plina u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Opcija je i 'prebijanje' duga

Riječ je o obavezi plaćanja pet dolara takse na 1.000 kubnih metara plina, koja je ustanovljena 2009. godine, a kojom bi Federacija i RS postepeno trebali otplaćivati ratni dug Rusiji.

Zamjenik ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Mirsad Žuga kaže kako se ta taksa trebala plaćati najduže dvije godine, odnosno do kolovoza 2011. godine, ali da je, zbog odbijanja RS-a da plaća, 2013. godine nastavljeno s naplatom posebne naknade za utrošeni ruski plin u Federaciji Bosne i Hercegovine.

"Evidentno je da samo građani Federacije Bosne i Hercegovine, kao korisnici plina, snose cjelokupan teret ratnog duga prema Ruskoj Federaciji u ovom trenutku, iako je plin za vrijeme rata bio isporučivan na cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine, uključujući i RS. Da bi se riješile obaveze i potraživanja Bosne i Hercegovine (klirinški dug) i Ruske Federacije (ratni dug Bosne i Hercegovine) te da bi se rasteretili građani Federacije Bosne i Hercegovine, kao jedine platiše ruskog duga, mišljenja sam da bi optimalno rješenje bilo 'prebijanje' dugova između zemalja."

S obzirom da RS ne želi plaćati svoj dio duga, građani Federacije putem mjesečnih računa otplaćuju ovaj dug.

Iz kompanije PLIN-Res sa sjedištem u Banja Luci, iz koje je rečeno da se mora razdvojiti klirinški dug, proistekao iz odnosa Rusije i Bosne i Hercegovine, od ratnog duga, proisteklog iz klasičnog komercijalnog ugovora između Gazproma i Energoinvesta.
PLIN-Res je obavezan plaćati

"Sadržaj tog ugovora ne znamo, ali je uobičajeno da su u njemu navedene klauzule koje reguliraju odnose, pa i pitanja više sile, arbitraže, nadležnosti sudova. Tko je i kako ovu problematiku digao na nivo Bosne i Hercegovine i po kom osnovu, nije nam poznato", ističu iz PLIN-Resa.

Tvrde da Energoinvest, kao ugovorna strana, mora utvrditi ko je i koliko potrošio plina, a onda poduzeti mjere za naplatu, prije svega, putem tužbi i drugih instrumenata, koje su, kako kažu iz banjalučke kompanije, osigurali.

Kažu da je plaćanje pet dolara za ratni dug prema Rusiji, prije svega, problem kompanije BH-Plin te da je to skoro zanemariv iznos u odnosu na profit te kompanije.

Dodaju da je 2014. godine s Gazpromom potpisan klasični komercijalni ugovor, s oštrim klauzulama i visokim depozitom za osiguranje plaćanja, kao i preciznim modelom utvrđivanja cijena za isporučeni plin.

Iz Energoinvesta tvrde da svoj dio ratnog duga, koji se odnosi na RS, svakako treba preuzeti kompanija PLIN-Res. Navode da je plaćanje ratnog duga za plin Rusiji od 104,8 milijuna dolara već regulirano Sporazumom o načinu izmirenja obaveza isporučitelju, koji su potpisali tadašnji premijeri Federacije Bosne i Hercegovine i RS-a Nedžad Branković i Milorad Dodik 2008. godine.

"Tada je usuglašeno da se uvede posebna taksa na redovne isporuke prirodnog plina zbog otplate tog duga i ona je uvedena. Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je imenovalo komisiju koja je izvršila alokaciju plaćanja navedenog duga, tako da je dug Federacije Bosne i Hercegovine iznosio 53,89 milijuna dolara, a RS-a 50,91 milijuna dolara. Do sada je Federacija platila 6.300.801,35 dolara, a RS svoj dio duga još nije počela plaćati, iako su članovi spomenute komisije bili iz tvrtke PLIN-Res d.o.o Banja Luka", navode iz Energoinvesta.

Raspodjela duga

Iz Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS-a kažu da je taj bh. entitet u proteklom razdoblju pokrenuo niz aktivnosti na rješavanju pitanja duga za isporučeni plin Bosni i Hercegovini u periodu 1991-95. godina. Tvrde da je bilo nekoliko pokušaja dogovora između vlada Federacije i RS-a, i to 2002, 2006. i 2013. godine, ali da on nije postignut.

"Na osnovu analiza i dostupne dokumentacije, definiran je prijedlog RS-a da se tzv. ratni dug za plin raspodijeli u omjeru 28,37 posto za RS i 71,63 posto za Federaciju Bosne i Hercegpvine. RS je, kao i do sada, ostala otvorena za suradnju u vezi sa rješavanjem pitanja tog duga", navodi se u priopćenju tog ministarstva.

Zamjenik ministra financija i trezora Bosne i Hercegovine Žuga tvrdi da se nada pozitivnom ishodu u pregovorima između Bosne i Hercegovine i Rusije što se tiče međusobnih dugova, ali da konkretnijih rješenja još nema.