Što će biti s Razvitkom?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mostarske rane su njegove ruševine koje svjedoče nemile događaje 90-ih. Nerijetko "u čarsiji" isplivaju informacije o njihovim sanacijama, kupovini, prodaji, idejnim planovima, Mostarci se ponadaju rješenju, međutim radovi su rijetki.

Nedavno se na meti pronašao novi idejni projekt za nekadašnju zgradu ''Razvitak''. Objekt je napravljen 1970., tada kao najljepša robna kuća sa stambenim dijelom iznad, sedam spratova i dva mansarda (krova). Nakon rata je plijenila pozornost mnogim investitorima, međutim nikad nije došlo do izgradnje radi imovinskih nesuglasica za stambeni dio objekta čiji su stanari dobili sudsku odluku u slučaju obnove. Investitor je dužan obnoviti/napraviti i njihove stanove, piše N1.

Emotivna vezanost za Razvitak

Nedavno prikazana ideja oko ''Razvitka'' je izazvala podijeljena mišljenja među građanima. Neki su vidjeli prednosti, a neki čak i mane.

''Osim toga što smo mi emotivno vezani za taj objekt, on se mora riješiti te mi moramo prihvatiti neka rješenja koja su drugačija od onoga na sta smo navikli pa i samog naziva'', za N1 se izjašnjava prof. Dr. Maja Roso-Popovac.

Arhitektica Roso-Popovac je radila na glavnim projektima UNESCO-a kao zamjenica projekt menadžera u firmi Erbu, zatim, na rekonstrukciji Starog Mosta u Mostaru te kao projekt menadžer za obnovu Hamama.

Kaže da je čula neke priče oko zgrade ''Razvitak'' kao i gabarita koji se sastoji od prizemlja, 21 etaže i potkrovlja te sa svog stručnog aspekta misli da predstavlja preveliko opterećenje za taj dio grada.

''Ako zamislite zgradu koja je toliko visoka te naselja koja se nalaze sjeverno, neće imati pristup osunčanju. Prema tome, ne mislim da u toj sitnoj strukturi privatnih objekata i stambenih zgrada sa maksimalno 7-8 etaža je mjesto jednom takvom velikom objektu koji u svakom slučaju ne izgleda ružno ali lokacija je mislim potpuno pogrešna'', mišljenja je Roso-Popovac.

Regulacioni plan

S obzirom na to da Mostar nema usvojen regulacioni plan, projekti predloženi za područja bez plana moraju proći posebnu komisiju koja postoji od 2012. godine.

''Odluke o izgradnji na prostorima bez regulacionog plana donosi Komisija za stručne ocjene. S obzirom na to da je nepostojeće vijeće, odluka o regulacionom planu se nije mogla sprovesti, te je iz tog razloga formirana Komisija koja ima pet članova stručnog kadra. Dolaskom novog vijeća došlo je i do promjene članova. Trenutno je predsjednik arhitekta Marijan Antunović'', pojašnjava o radu Komisije njen član statičar Alija Šunje.

Na upit o novonastaloj ''priči'' za rekonstrukciju i izgradnju na području zgrade ''Razvitak'', Šunje potvrđuje da je taj plan, između ostalih, također na točki dnevnog reda,

''Trenutno imamo 5-6 točaka među kojima je i stara zgrada Razvitak, kao i Stara zgrada Privredne banke na Bulevaru, preko puta Gimnazije. Investitor predaje zahtjev gradskim organima za urbanizam te u slučaju nepostojanja regulacionog plana na tom području, zahtjev biva proslijeđen komisiji. Zatim, mi na osnovu određenih kriterija, unaprijed zadanih parametra koje bilo koja građevina mora ispunjavati te osobnog iskustva i znanja donosimo odluku'', poručio je Šunje.

Statičar Šunje iznosi i osobno mišljenje da je cilj svima riješiti ruševine i da se nada brzom radu vijeća na usvajanju regulacionog plana, tako da svi investitori imaju istu proceduru.