Regionalna konferencija - Što prije donijeti zakon o restituciji imovine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prilikom izrade zakona o restituciji (denacionalizaciji) u Bosni i Hercegovini treba preuzeti najbolja, najefikasnija i najekonomičnija rješenja iz zakona koje su donijele zemlje u regiji (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i druge).

To je rečeno danas na regionalnoj konferenciji pod nazivom „Restitucija imovine – iskustva, mogućnosti i rješenja“ u Sarajevu u  okviru manifestacije „Dani vakufa“.

Konferenciji su nazočili predstavnici svih nivoa vlasti u BiH i država regije, međunarodnih i vjerskih zajednica, predstavnici pravosudnih institucija Makedonije, Srbije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore.

Sudionici konferencije zahtijevaju od državnih struktura BiH poštovanje ustavnog prava na posjedovanje imovine, odnosno vlasništva i zaštiti prava na vlasništvo nad imovinom kao jedno od osnovnih ljudskih prava.

Pokretanje denacionalizacije

''Donošenje jedinstvenog zakona o restituciji prije svega je u interesu države Bosne i Hrcegovine'', kazala je ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac i dodala da je potrebno to pitanje staviti u centar zanimanja, te na osnovu iskustava država u regiji i Europi predlože da se takav zakon stavi pred parlamentarnu skupštinu BiH.

Zatraženo je od nadležnih državnih institucija da što hitnije pokrenu pitanje rješavanja restitucije, odnosno denacionalizacije jer je proteklo više od 25 godina od prvih demokratskih izbora koji su označili formiranje novog demokratskog društva a da spomenuti zakon nije donesen iako se kontinuirano o njemu govori.

Tog mišljenja je i Jakob Finci jer smatra da je ta imovina bila materijalna osnova za rad vjerskih zajednica i njihov opstanak.

Istaknuto je da nedonošenje zakona o restituciji proizvodi brojne probleme po pitanju vlasništva i vlasničkih prava a samim time i prometa, te stvara jednu pravnu i ekonomsku konfuziju.

Zatraženo formiranje komisije

Također se upisi u zemljišnim knjigama, kako je rečeno, iz dana u dan mijenjaju te se postavlja pitanje hoće li restitucija imati smisla ako se ovakav trend nastavi.

S današnjeg skupa je od nadležnih struktura zatraženo da u što kraćem roku formira komisiju u kojoj će biti predstavnici vjerskih zajednica i crkava kako bi se utvrdili koraci i zadaci u cilju donošenja zakona o restituciji.

Prilikom izrade zakona o restituciji, kako je istaknuto, potrebno je da se konsultira i na partnerskoj osnovi tretira vjerske zajednice i crkve, nacionalna društva, kao i predstavnike fizičkih lica čija je imovina oduzeta u ranijim sistemima, jer se samo kroz angažiranje interesnih grupa može doći do pravične restitucije.

Direktor vakufske direkcije IZ u BiH Senaid Zajimović je kazao da organiziranjem ovakve konferencije, istovremeno predstavljaju i druga fizička i pravna lica kojima je kao i vjerskim zajednicama oduzeta imovina.

''Želimo inicirati ponovno donošenje ili usvajanje već predloženog zakona o restituciji koji stoje u ladici Ministarstva pravde BiH'', rekao je, između ostalog, Zajimović.

Naglašeno je i to da zakonska rješenja o restituciji trebaju dati prioritet naturalnoj restituciji, ukoliko to nije moguće izvršiti adekvatnu naturalnu kompenzaciju uz dogovor s vlasnikom a ako to nije moguće izvršiti novčanu naknadu po tržišnoj vrijednosti.

Ohrabrenje

Prilikom izrade zakona o restituciji (denacionalizaciji) u Bosni i Hercegovini treba  preuzeti najbolja, najefikasnija i najekonomičnija rješenja iz zakona koje su donijele zemlje u regiji (Slovenija, Hrvatska, Srbija, Crna Gora i druge).

Direktor Agencije za restituciju Republike Srbije Strahinja Sekulić je je prezentirao dobru praksu prilikom donošenja Zakona o restituciji u Srbiji.

''Ovdje sam da ohrabrim ljude da krenu u proces donošenja zakona. Iako se u zakonu o restituciji kriju velike zamke, mi ćemo učiniti sve što možemo da pomognemo da se i olakša postupak, i vjerujem da će rezultat biti dobar'', kazao je Sekulić.

Jedan od zahtjeva današnjih sudionika konferencije je da Parlament Federacije BiH što hitnije riješi pravnu prazninu koja je nastala Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, a odnosi se na pravo pravnih osoba za dodjelu zamjenskih stanova ili pravičnu naknadu.

Zaključeno je da se struktura svih nivoa vlasti države poduzmu radnje na zaštiti imovine koja je predmet restitucije u smislu omogućavanja naturalne restitucije te imovine.

Konferenciji, čiji su organizatori Vakufska direkcija BiH i Međureligijsko vijeće u BiH (MVR), su prisustvovali i reisu-l-ulema IZ u BiH Husein ef. Kavazović, visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko, predsjedavajući Doma naroda BiH Ognjen Tadić i prvi zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH Šefik Džaferović.