Ruralno poduzetništvo: Nova radna mjesta u hercegovačkim općinama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Farmeri iz 27 općina u Federaciji BiH čekaju odobravanje sredstava u okviru Projekta razvoja ruralnog poduzetništva, koji treba omogućiti zapošljavanje više od 3.000 "nositelja" domaćinstava kroz sustav samozapošljavanja u poljoprivredi.

Vlada Federacije BiH je prihvatila inicijativu da se zaduženjem kod OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID) u iznosu do 5.350.000 američkih dolara osigura nastavak realizacije navedenog projekta.

''Operativnost tih sredstava bit će omogućena nakon što oba doma Parlamenta Federacije BiH na nekoj od narednih sjednica usvoje Odluku o prihvaćanju zaduženja po Sporazumu o zajmu između BiH i OFID-a'', rekao je u razgovoru za Fenu direktor Jedinice za koordinaciju poljoprivrednih projekata pri Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Halil Omanović.

Također, potrebno je da predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara potpiše ukaz o proglašenju prihvaćanja Sporazuma o Projektu, čiji je cilj da se prvenstveno rješavaju potrebe i prioriteti ranjivijih skupina, kao što su siromašna domaćinstva, čiji prihod nije viši od 408 KM i koji imaju zemljišta u ograničenom posjedu.

''Nastojimo pomoći malim poljoprivrednim proizvođačima to jest farmerima da pređu sa proizvodnje za preživljavanje na komercijalno bavljenje poljoprivredom. Njihovi problemi se ogledaju u slaboj povezanosti sa tržištem, te su podobni mikro projekti koji ostvaruju tržišnu vezu između farmera i otkupnih centara'', kazao je Omanović.

Odabrane općine za ovaj projekt su: Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Bužim Orašje, Odžak Čelić, Teočak, Sapna, Kalesija, Kladanj, Vareš, Breza, Foča-Ustikolina, Goražde, Pale-Prača, Dobretići, Jajce, Gornji Vakuf/Uskoplje, Neum, Ravno, Stolac, Grude, Trnovo, Drvar, Bosansko Grahovo, Glamoč i Kupres.

''U ovim općinama odabrani su prevladavajući lanci vrijednosti, a to su jagodasto voće, povrće, ljekovito i aromatično bilje, šumski plodovi, kao i aktivnosti na jačanju seoskog turizma'', dodao je.

Riječ je o izvozno orijentiranim proizvodnjama koje pružaju šansu malim proizvođačima da što lakše dođu do zarade, odnosno prodaje proizvoda.

''Trenutno je u Europi veoma tražen korišon i malina, čija je proizvodnja gotovo dvostruko porasla u BiH. Prije tri godine imali smo 7.000 tona, a sada već imamo oko 15.000 tona godišnje proizvodnje malina'', istakao je Omanović.

Navodeći da samo u Željeznom polju ima zasađeno 1.600 dunuma maline i proizvodnja je gotovo 5.000 tona, kaže da mjesto od 800 domaćinstava može imati godišnji prihod iznad 15 miliona KM (ako se pomnoži 5.000 sa cijenom maline od 3,5 KM).

Ako je godišnja proizvodnja maline 15.000 tona, BiH može imati 3,5 milijuna KM samo od izvoza maline, kaže Omanović.

''U okviru projekta osiguravamo analizu zemlje, te se farmeri obavežu da uzoru zemljište i da nabave kolce o svom trošku. Zatim mu isporučujemo „paket“ sa djelom našeg granta, a ostali dio sudjeluje farmer. Jedinica za koordinaciju poljoprivrednih projekata ugovara subjekt koji će isporučiti sadnice i sustav za navodnjavanje, te osigurava zaštitna sredstva i gnojivo za prvu godinu sadnje, stručnu obuku na njivi i potrebnu literaturu'', objasnio je Omanović.

U razgovoru za Fenu najavio da će sedmi po redu IFAD-ov (Međunarodni fond za razvoj poljoprivrede) projekt Razvoja ruralne konkurentnosti djelovati na cijelom području BiH.

Vrijednost ovog projekta je 56 milijuna eura, od čega će IFAD dati kredit BiH u iznosu od 11.200.000 eura. Bit će implementiran u dvije faze od po pet godina, počevši od 2017. godine. Financijski sporazum između BiH i IFAD-a potpisan je u martu u Rimu i Sarajevu i u postupku je ratifikacije.