Sedam zakona štiti okoliš Federacije BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Cilj novog Zakona o zaštiti okoliša FBiH je utjecaj na zdravlje čovjeka i postizanje novih standarda života u okruženju na temeljima novog zakonodavstva koje vodi računa o svim aspektima'', kazao je za Agenciju Fena pomoćnik ministrice okoliša i turizma FBiH Mladen Rudež.

Važeći zakon o zaštiti okoliša također jako dobar smatra Rudeš dodavši "da je set okolišnih zakona iz 2003. godine na neki način otvorio jednu povijesnu eru u BiH."

''To je bio povijesni trenutak kada je prvi put u povijesti BiH zaustavljen trend narušavanja, ne samo okoliša nego i prirodnih resursa'', istaknuo je Rudež.

Veliki pomaci

Podsjeća da ovakve zakone o zaštiti okoliša BiH ranije nije imala te da je postojao Zakon o prostornom uređenju gdje je o pitanju čovjekove okolini bilo samo 35 članaka.

''Sada imamo sedam zakona o tom pitanju i 80 provedbenih propisa. To su veliki pomaci'', smatra Rudež i dodaje da je stvoren ''zakonski ambijent koji je sveobuhvatan i koji sada generira procese koji su pozitivni''.

Kao primjere kompanija koje su smanjile zagađenje navodi ArcelorMittal, HeidelbergCement, Natron-Hayat Maglaj ili Sisecam soda Lukavac te domaće firme kao što su Aluminij Mostar ili Bosnalijek za koje kaže da užurbano investiraju u opremu.

''Ranije su me kontaktirali strani investitori, više od 100 njih, i kazali da žele pomoći BiH te da će razmontirati svoje tvornice i preseliti ih u BiH'', kazao je Rudež i dodao kako nakon što su shvatili da BiH ima oštro zakonodavstvo, nikada se više nisu javili.

Ističe da je ovim spriječen dolazak prljavih tehnologija prekomjernih zagađivača zahvaljujući ''novom europskom zakonodavstvu BiH'' koje je onemogućilo da BiH postane zemlja otpadnih tehnologija sa Zapada koje tamo ne mogu egzistirati.

Rok skraćen za 120 dana

Dodao je da je bilo potrebno i skraćivanje roka za dobivanje okolišnih dozvola i drugih dozvola za investitore, što je jedna od karakteristika novog Zakona o zaštiti okoliša.

''Rok je sada skraćen na 120 dana'', pojašnjava Rudež i dodaje da će investitor dobiti istovremeno tri dozvole.

Zato se, kaže, novi Zakon o zaštiti okoliša može okarakterizirati kao "jedan zahtjev - tri dozvole." Podsjeća da je ranije čitav proces mogao trajati i godinu dana, i stoga smatra da je okolišna dozvola osnova Zakona o zaštiti okoliša.
Dodao je da su uveli još jednu novost, a to je da se kazneno odgovara o pitanju zaštite okoliša, ali da to još nije zaživjelo "jer nema političke volje".

Komentirajući kritike nevladinih organizacija na predloženi nacrt Zakona o zaštiti okoliša FBiH koji "predviđa zabranu pristupa informacijama, čak i ako se radi o emisijama, odnosno podacima bitnim za zaštitu okoliša, a radi zaštite ekonomskog interesa", odnosno "ne predviđa izdavanje okolišne dozvole za istraživačke aktivnosti", kazao je da spomenuti članovi Zakona "nisu izmišljeni te da u krajnjoj liniji, ni u Aarhuskoj konvenciji nije sve dopušteno."

Mišljenja je da je okoliš pogodan za manipulaciju s javnošću i da ga mogu zloupotrebljavati i politika i nevladin sektor.

''Međutim, mi moramo gledati što je "struka" rekla i moramo imati i stručni nalaz kada dajemo informacije. S druge strane, i nevladin sektor i javnost moraju stručno argumentirati svoje zahtjeve'', kazao je Rudež i dodao da protiv takvih zahtjeva nemaju ništa protiv.

Na upit u vezi s kompanijom Shell koja treba počneti istraživanja nafte u Drežnici i ostalim lokacijama u FBiH te tvrdnjama nevladinih organizacija da je ova kompanija prekomjerni zagađivač okoliša kao što se pokazalo u Libiji, Nigeriji, Iraku itd., kazao je "da je što se tiče Shella, to bila paušalna ocjena."

Zaštita Drežnice

''Nevladine organizacije zlonamjerno navode Libiju, Nigeriju, Irak... jer te zemlje nemaju europsko zakonodavstvo koje je strogo. A što se tiče BiH, Shell će potpadati pod zakone naše zemlje'', tvrdi Rudež i dodaje kako se za ispitivanja i istraživanja nigdje u Europi, pa ni u BiH, ne zahtijeva okolišna dozvola.

Pojašnjava da je za istraživanje i ispitivanje potrebno dobiti urbanističku dozvolu te da urbanistička dozvola "mora voditi računa" o tome da se prilikom istraživanja ne zagadi okoliš.

Kompanija Shell, kaže, prvo mora dobiti koncesiju da bi mogli vršiti istraživanje te da "to ne podrazumijeva da Shell može raditi u BiH šta hoće jer koncesija samo uvodi u vršenje određenih ispitivanja."

Stoga smatra da je potrebno definirati moguće uticaje na okoliš, napraviti studiju i procjenu, utvrditi da li postoji mogućnost izlaska gasa ili nafte, te navesti mjere koje će biti poduzete da bi se spriječio incident.

Nevladine organizacije protivile su se dolasku Shella jer se Drežnica nalazi u području od značaja za FBiH gdje je bilo planirano formiranje Nacionalnog parka Prenj-Čvrsnica-Čabulja.

Podsjećamo,. Zastupnički dom Parlamenta FBiH razmotrio je i prihvatio Nacrt zakona o zaštiti okoliša na 30. sjednici 4. lipnja 2014. godine, a Nacrt zakona trenutno se nalazi u Domu naroda Parlamenta FBiH.