Parafiskalni nameti
Smanjivanjem poreznih opterećenja i nameta smanjit će se i nezaposlenost?!
Tekst članka se nastavlja ispod banera
U organizaciji Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar i Udruženja Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradačac/Modriča, u hotelu Mepas u Mostaru organiziran je okrugli stol i konferencija za novinare na temu „Registar parafiskalnih nameta za bolje poslovno okruženje“.
Tim povodom nazočnim gostima i predstavnicima medija su se obratili Jaidev Singh, Direktor, ispred Odjela za demokratizaciju USAID-a, Tomislav Majić, predsjednik Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar, Enver Sarvan izvršni direktor Udruženje Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradačac/Modriča, te Dževad Handžar vlasnik preduzeće „Laks“ d.o.o. Mostar i Radovan Šalabija vlasnik preduzeće „Javor“ d.o.o. Prijedor.
U interaktivnoj raspravi Jaidev Singh, direktor Odjela za demokratizaciju USAID-a ovom prigodom je istaknuo važnost ovih projekata i suzbijanje visoke stope nezaposlenosti u BiH koja je oko četrdeset posto, te govorio o poreznim opterećenjima i njihovu utjecaju na investitore i razvoj poslovanja. Naglasio je važnost partnerskog odnosa i zajedničkog rada na rješavanju smanjenja parafiskalnih nameta i troškova.
Enver Sarvan, izvršni direktor Udruženje Nezavisni biro za razvoj (NBR) Gradačac/Modriča je posebice istaknuo nužnost sinergijskog djelovanja svih subjekata te pozvao javni sektor i akademsku zajednicu da se aktivnije uključi u donošenje mjera za bolje sutra te naglasio važnost sustavnih rješenja a ne pojedinačnih parcijalnih rješenja.
Tomislav Majić, predsjednik Udruženje za poduzetništvo i posao LiNK Mostar je govorio kako je oko 5 posto parafiskalnih troškova i oko 15 posto fiksnih poreznih troškova na prihod što u značajnoj mjeri utječe na konkurentnost i poslovanje. Govorio je i o brojnim drugim naknadama koje dodatno poskupljuju rad i poslovanje te istaknuo kako je trenutačno borba za očuvanje postojećih radnih mjesta a ne novo zapošljavanje. Još je govorio o 9,5 milijardi maraka koje su štednja građana i sredstva koja se ne investiraju jer nema dovoljno povjerenja u institucije vlasti i zakonski okvir kao i samo poslovno okruženje.
Posebice jasan i egzaktni primjeri su bili dvojice poduzetnika Dževada Handžar vlasnik preduzeće „Laks“ d.o.o. Mostar koji prizvodi ribu i Radovana Šalabija vlasnik preduzeće „Javor“ d.o.o. Prijedor koji se bavi drvopreradom.
Oni su istaknuli da ukoliko se ovako nastavi da će i oni morati staviti katanac na poduzeće jer primjerice u HNŽ nema Zakona o koncesijama, Zakona o šumama, nema poticaja, nema potpore proizvodnji i posebice izvozu. Naglasili su probleme oko financiranja i samih fiskalnih troškova, a posebice ovih parafiskalnih kao što su notari, krediti, fiskalne kase i drugi troškovi.
Prema procjenama, biznise u Bosni i Hercegovini (pored poreza) opterećuje preko 300 parafiskalnih odnosno neporeskih nameta, jer nema zadovoljavajuće ekonomske politike koja bi onemogućila razne nivoe vlasti i institucije da uvode ove namete, niti ima preciznih podataka o ovim nametima.
Da bi poduzeće nesmetano obavljalo djelatnost neophodno je da se pridržava preko 20 zakona vezanih za plaćanje raznih fiskalnih i parafiskalnih dažbina i oko 30 zakona kojima su, ako ih se ne pridržava, predviđene kaznene odredbe. Takođe, poduzeće je dužno da tijekom godine preda preko 150 raznih prijava i obrazaca.
Jedno malo poduzeće, koje broji 20 zaposlenih i ostvari prihod od 1,5 milijuna KM godišnje, za plaće izdvaja u prosjeku 230.000 KM, a po osnovu raznih administrativnih pristojbi, komunalnih usluga i drugih obveza mora izdvojiti 160.000 KM.
U županijama je situacija još složenija, jer su nameti gospodarstvenicima u županijama još veći, a svaka županija ima svoje propise.
S obzirom da su problemi i optrećenja gospodarstva identificirani, nameće se pitanje – na koji način se problemi, odnosno preveliko opterećenje gospodarstva u BiH može riješiti? Jedan od mogućih načina jeste izrada sveobuhvatnog registra parafiskalnih nameta u BiH, kako bi se na taj način došlo do smanjenja određenih parafiskalnih nameta ili eventualno do njihovog potpunog ukidanja. Upostava registra parafiskalnih nameta je prvi korak koji može dovesti do trajnog smanjenja broja istih ili iznosa nameta.
Partnerske organizacije LiNK i NBR su koordinatori sektora „Politike ekonomskog razvoja u BiH“ u okviru „Programa odriživosti civilnog društva u BiH (CSSP)“, koji finansira Američka agencija za međunarodni razvoj - USAID i Veleposlanstva Velike Britanije u BiH.
