Smilje iz prirode cijeni se 3 do 3,5 KM za kilogram

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Početkom otkupa i prerade smilja počelo je vjerojatno, presudno razdoblje za ekspanziju smilja u Hercegovini. Kako nema zajamčenog otkupa, kao što je nekada bio za duhan, tražnja će kreirati otkupne cijene, a jasno njihova razina utjecat će pozitivno ili negativno, na smiljomaniju koja u zadnje dvije godine trese Hercegovinu.

Jednostavno, cijene koje bi opravdale očekivanja ulagača, posebice malih, dodatno će potaknuti ekspanziju ove eterične biljke, dok bi cijene niže od očekivanja, zakočile ekspanziju.

Prerada smilja u destilerijama, a time i otkup, počeli su sa smiljem iz prirode, što se nametnulo kao nužnost s obzirom na doskora, duže kišni razdoblje, piše Večernji list. U destilerijama cijena smilja iz prirode uglavnom je oko tri, rijetko do 3,5 marke, što je s obzirom na prešutni dogovor destilerija u granicama očekivanja. Kud će cijene dalje ići, nezahvalno je prognozirati.

''Realno je za očekivati da bi u proljetno-ljetnoj kampanji otkupna cijena zelene mase mogla ići do maksimalno četiri marke, dok će u jesenskoj sigurno biti niža, zbog prispjevanja za žetvu novih nasada“, procjene su Nikole Rozića jednog od pionira u poslovima sa smiljem.

Valja reći da otkupljivači i uzgajivači u ovoj fazi nerado govore o cijenama, jednostavno svatko ima svoje adute i ne bi istrčavao. Međutim, pošto je ekstrakt smilja burzovna roba, jasno je da će mu cijene kreirati svjetsko tržište. Ako bude rasla tražnja bez obzira na procjene i želje, rast će i cijena zelene mase i obrnuto, čak i ako tražnja ostane u sadašnjim okvirima cijene će padati. Razlog je jednostavan – povećanje proizvodnje, odnosno ponude, pa će kupci moći birati što, koliko od koga i kakvo smilje otkupljivati.

Zanimljivo, a na prvi pogled nelogično, prošle godine skuplje od smilja iz prirode bilo je smilje s plantaža. Razlog je jednostavan, zbog velike potražnje, a male ponude smilja iz prirode uzgajivači, odnosno plantažeri, mogli su otkupljivačima, tj. destilerijama, diktirati cijene. Tako se događalo da cijene zelene mase u kavanskim i pričama iz frizeraja, nakvasaju sve do devet maraka za kilogram!?.

Po dobro poznatom narodnom običaju da bi se onima koji nisu krenuli u proizvodnju ''vadila mast'' oni koji su se uključili u biznis sa smiljem, zidali su cijene, što je također, davalo impuls smiljomaniji. Zbog takvih maštarija znalo se prozivati i novinare kako zbog nekoga ili nečega, ne pišu – govore, prave informacije.

Ove sezone, odnosno ovoga ljeta, nestati će slične konstrukcije, jer za očekivati je da će Njegovo Veličanstvo Tržište, nivelirati odnose. Ako ne bude novih tržišta za plasman ekstrakta smilja, bit će ih koji će s obzirom na ulaganja, odnijeti gaće na štapu.

Isto tako vrijedi istaknuti da su se procjene velikih ulagača temeljile na cijeni zelene mase od jednog eura. Ako se njihova očekivanja obistine, malo će od smilja biti ćara za male plantažere. Što bi narod kazao – malo je uvijek malo!