Smilje u Hercegovini može biti stalno hit

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dodjeljivanjem certifikata za poljoprivredne proizvođače – uzgajivače smilja u srijedu je u Mostaru završila manifestacija projekta "Održivi povratak kroz edukaciju o uzgoju smilja na području Mostara i Čapljine".

Povratnici i raseljene osobe završili su obuku u okviru modula "Aspekti i uvjeti profitabilne plantažne proizvodnje smilja i drugoga aromatičnoga bilja" i "Izrada biznis plana".

Predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH Mirhunisa Zukić u izjavi novinarima uoči dodjele certifikata kazala je kako joj je želja da ovim projektom putem edukacija kroz modele i ogledna predavanja povratnici i ostali zainteresirani poljoprivredni proizvođači steknu znanja i vještine za uključivanje u planiranu plantažnu proizvodnju smilja i uključivanje na tržište rada.

"Trideset ljudi s područja Čapljine i Mostara prošlo je obuku, oni će danas dobiti certifikat kako bi se mogli u narednom periodnu baviti planiranom uzgojem smilja. Projekt vrijedi šest tisuća maraka", kazala je Zukić

Napomenula je kako je smilje u Hercegovini bilo "hit" jedno vrijeme, a ako ljudi organizirano i plansku budu radili, 'hit' će biti stalno.

"Ljudi nisu mogli plasirati svoje smilje na tržište jer sjemena smilja nisu bila po standardima koje tržište prepoznaje", dodala je Zukić.

Važno je napomenuti kako će FARMA II na području oba grada ulagati u poslovni sektor, gdje postoje organizirane tvrtke koje će otkupljivati, prerađivati i plasirati smilje na tržište, kazala je ona.

Po njezinim riječima, cilj je da ovim malim projektom inicira ideja kako bi se mogli proširiti i na druga područja Hercegovine gdje se malo ili nikako nije počelo s uzgojem smilja i drugoga aromatičnoga bilja.

"U startu smo krenuli s dvije probne parcela na dvije različite lokacije, parcele na kojima se ljudima pomoglo podići plantažni zasad", kazao je dekan Agromediteranskog fakulteta iz Mostara, prof. dr. Ahmed Džubur.

Dodao je kako je to početak jednoga procesa u kojemu žele pomagati ljudima kako bi lakše svladali ovu kaotičnu situaciju s plantažiranjem, uzgojem, destiliranjem i plasiranjem smilja.

"Bosna i Hecegovina je postala svjetski lider u proizvodnji smilja s preko tisuću petsto hektara plantažnih zasada, ali u tom kratkom vremenu nije osigurala tržište za plasman", rekao je Džubur

Dodao je kako ovim žele potaknuti ne samo ljude već i one institucije koje imaju obvezu pratiti ovaj proces, a nažalost nisu uključene.

Unija za održivi povratak i integracije u BiH radi vrlo dobro svoj posao, ali ne može nadomjesti ono što bi trebale raditi vladine institucije i oni koji moraju dati podršku ovom procesu, ocijenio je Džubur."

"Iz ovogodišnje proračuna Federalnog ministarstva ni jedna marka nije predviđena za kapitalne projekte investicijska ulaganja, ruralni razvoj što je 'nonsens' u situaciji kada poljoprivreda treba biti pokretač", rekao je dekan Džubur.

Pojedinačni mali proizvođači nemaju šanse ući na tržište, jer sve velike farmaceutske i kozmetičke tvrtke barataju s tisućama litara eteričnih ulja, istaknuo je.

Naglasio je kako je otkupna cijena smilja prije dvije godine bila 5,20 maraka, a prošle godine je u startu bila 3,5 maraka. Isplativo je sve dok je cijena otkupa iznad dvije marke, nadodao je.

Unija za održivi povratak i integracije u BiH je pokrenula taj projekt, a financira ga Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.