Središnja banka BiH: Banke će plaćati penale za novac koji imaju, a ne ulažu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Središnja banka (CB) BiH uvela je negativne kamatne stope za novac koji banke čuvaju na svojim računima, a ne žele ga investirati. Kako iz SBBiH kažu za 'Avaz', cilj ove odluke je osigurati više kreditnih sredstava gospodarstvu i stanovništvu, a smanjiti količinu neiskorištenog novca. Odluka o utvrđivanju i održavanju obveznih rezervi i utvrđivanju naknade na iznos rezerve na snagu je stupila 1. srpnja, kada je uvedena jedinstvena stopa obvezne robne rezerve.

Izmjena politike

''Ovom odlukom ranije izuzeta sredstva vraćena su u osnovicu za obračun obavezne rezerve, uvedena je jedinstvena stopa obavezne rezerve od 10 posto, bez obzira na ročnost i valutu osnovice, uvedena je negativna stopa naknade na višak iznad obavezne rezerve u visini od 50 posto stope koju primjenjuje Europska središnja banka na depozite komercijalnih banaka - kazali su iz SBBiH.

Izmjena politike obvezne rezerve imala je više ciljeva: stvaranje dodatne sigurnosne zalihe u likvidnim sredstvima u sustavu, stimuliranje prekompozicije aktive komercijalnih banaka te smanjenje troškova SBBiH.

Novac gospodarskih subjekata i državnih institucija u bankama je sve manje, kažu izvještaji agencija za bankarstvo Federacije i RS. Štednja građana raste i prelazi cifru od 10 milijardi maraka. Novac koji stoji sve manje se plasira kroz kredite u gospodarstvo.

Nepovoljno držati novac

''Evidentno je da postoji ogroman višak likvidnih sredstava u bankama i to one drže kao iznos iznad obvezne rezerve kod Središnje banke BiH, na što se trenutno plaćaju penali. S druge strane, banke nisu spremne ulagati u financiranje malih i srednjih poduzeća koja su značajan dio našeg gospodarstva'' kazao je za „Avaz“ direktor 'Moje banke' Samir Mustafić.

Dodao je da je ta monetarna mjera u skladu s međunarodnim institucijama.

''Postaje nepovoljno držati novac u bankama i sad eventualno može doći do smanjenja kamatnih stopa na štednju, što će natjerati ljude da počnu razmišljati o nekim alternativnim investicijama'', pojasnio je Mustafić.

Konkretan efekt

Ekonomska struka smatra da je ovo 'dobra mjera, ali bez konkretnog efekta'. U našoj zemlji se ne isplati investirati, kaže ekonomski analitičar Zlatko Hurtić, jer banke novac posuđuju državi te klima koju SBBiH želi stvoriti ovom odlukom neće naići na prihvaćanje.

''Mi imamo krizu investiranja, čak i strani investitori zaobilaze ovu zemlju. Ovdje se ne isplati baviti biznisom, jer firme koje trenutno posluju jedva izdržavaju teret i namete, tako da poslodavci u ovom trenu ne da se šire, nego pokušavaju očuvati firme i ne razmišljaju o investicijama. To stvara velike probleme bankama kod plasiranja kredita jer nemamo situaciju da se veliki broj odlučuje na privatni biznis'', kaže Hurtić.

Od 1. srpnja, kada je počela primjene nove odluke SBBiH, do sada su završena dva obračunska razdoblja za održavanje obavezne rezerve. Kako su kazali, to je suviše kratko razdoblje da bi se govorilo o efektima ove odluke, promjenama na tržištu i poslovnim politikama banaka.

Direktne investicije

Mustafić je mišljenja da bi bilo dobro kad bi došlo do blagog povlačenja tog novca i investiranja u gospodarstvo kroz direktne investicije.

''Sama mjera nije dovoljna da se potakne investicijski ciklus. Da bi se on pokrenuo, potrebne su i efikasne fiskalne mjere koje će poboljšati okruženje za investiranje. Uopće nam nije potreban strani kapital, imamo lokalni kapital i potrebno je učiniti naše područje povoljnijim za investiranje.

Bilo bi naivno vjerovati da će ova mjera dovesti do toga da će banke krenuti da plasiraju novac jer je gospodarsko okruženje dosta problematično'', zaključio je Mustafić.