Stanje nacije 2017: Kritične brojke koje se skrivaju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Da se pola sive ekonomije 'zauzda', ne bi nam trebalo kreditiranje MMF-a", istaknuo je Adis Arapović program-menadžer CCI-a, koji je danas predstavio izvještaj „Stanje nacije 2017“.

Kako je istaknuto, pregled efekata reformi u BiH u posljednjih 18 mjeseci, uz generalnu ocjenu da je zbog političke nestabilnosti i blokada provedba Reformske agende usporena i selektivna, reforma u većini oblasti još ne daje očekivane rezultate.

Kritično visok javni dug

"Među pozitivnim rezultatimaizdvajamo rast BDP-a, industrijske proizvodnje, izvoza, rast poreznih prihoda i zaposlenosti, dok je s druge strane dosta pokazatelja koji nisu pozitivni", kazao je Arapović.

Po podacima iz tog izvještaja, u oblasti javnih financija stanje javnog duga se pogoršava.

"Iako nema evidencije ukupnog javnog duga, čak i djelomično evidentiran iznosi viši je od 41 posto BDP-a. Javni dug u RS-u je kritično visok i blizu je EU limita od 60 posto BDP-a, čime se podriva fiskalna održivost entiteta, ali i cijele države. Dug prema komercijalnim bankama u BiH dostigao je povijesni maksimum više od dvije milijarde KM. Zaduženost po stanovniku kontinuirano raste, a trenutno prosječno iznosi 3.370 KM, pri čemu je zaduženost u RS-u viša za 80 posto ili 1.932 KM u odnosu na FBiH", kazao je Arapović.

Izravna strana ulaganja u devet mjeseci 2016. iznose tek 81 milijun KM ili 0,27 posto BDP-a, što je drastičan pad u odnosu na prethodne godine.

Pala javna ulaganja

"Udio izravnih stranih investicija u BiH u posljednjih pet godina kretao se u rasponu od 1,69 do 2,72 posto BDP-a, pri čemu će 2016. vjerojatno biti okončana s udjelom nižim od jedan posto", naveo je Arapović.

Siva ekonomija u BiH, kako je navedeno, predstavlja značajan dio cjelokupne ekonomske aktivnosti, a najnovije relevantne procjene govore o vrijednosti od sedam milijardi KM.

U posljednje dvije godine zaustavljen je negativni trend na tržištu rada, a stopa nezaposlenosti je umanjena za dva do tri posto. Izraženo u apsolutnim brojevima, od donošenja Agende, registriranih zaposlenih je više za oko 15.000, a nezaposlenih je manje za oko 22.000.

Nejasan broj zaposlenih

"Prema podacima Federalnog zavoda za zapošljavanje i Zavoda za statistiku, od donošenja Agende, u FBiH bilježimo oko 18.000 manje nezaposlenih i oko 13.000 više zaposlenih. Prema podacima Porezne uprave FBiH, bilježimo oko 21.000 zaposlenih više, što je prevelika razlika u odnosu na podatke Zavoda za statistiku i traži dodatno pojašnjavanje", naveo je Arapović.

Prema podacima iz izvještaja, mirovinski sustav u oba entiteta je destabiliziran i neodrživ bez proračunskih dotacija. Tijekom posljednjih pet godina, odnos broja umirovljenika i broja zaposlenih uglavnom stagnira.

Porezni dug, primarno javnih poduzeća, ugrožava mirovinski i zdravstveni sustav te proizvodi deficit.

"Ukupni dug po osnovu neplaćenih poreza i doprinosa samo u FBiH iznosi 2,2 milijarde KM. Udio prvih 20 najvećih dužnika iznosi više od milijardu KM ili 48 posto ukupnog duga, od čega na javna poduzeća i institucije otpada 903 milijuna ili 86 posto. Podaci za RS nisu dostupni, jer ih je Porezna uprava RS u više navrata izbjegla dostaviti", naveo je Arapović.