Stečaj je nekad potreban, ali i vrlo opasan za radnike

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Centar za građansku suradnju Livno i Sindikat Komunalnog gospodarstva u FBiH organizirali su u utorak u Mostaru seminar za sindikalne predstavnike poduzeća o položaju i zaštiti radnika (sindikata) u stečajnom postupku.

Riječ je o projektu "Radimo zajedno za radnička prava" koji financira švedska nevladina organizacija "Olof Palme International Centar", a cilj današnjeg seminara je objasniti položaj radnika u stečajnom postupku, kao i načine na koji se radnici mogu zaštititi i ostvariti svoja prava.

Po riječima predsjednika hercegovačko-neretvanskog Županijskog odbora Saveza samostalnih sindikata (SSS) BiH Huseina Špage, stečajni postupak za radnika u najvećem broju slučajeva znači rastanak sa firmom, gašenje firme i gašenje svih prava radnika. U tim slučajevima, kazao je Špago, radnici su potpuno obespravljeni.

Nismo protiv stečaja, ali ne po svaku cijenu

''Danas je prilika da porazgovaramo i da kažemo da to nije baš tako i da ima i pozitivnih primjera gdje su firme otišle u stečaj, nastavile s radom i dobro posluju'', kazao je Špago. On je naveo kako u HNŽ ima desetak firmi koje su stečajem potpuno ugašene, a da se drugima prijeti.

''Stečaj je negdje potreban, ali je i vrlo opasan za radnike. Kada je u pitanju Savez, mi nismo protiv stečaja, ali ne po svaku cijenu. Mi smo za to da firme ostanu i da rade, a ne da se gase. Stečaj ne bi trebao da znači likvidaciju, a to je u najvećem broju slučajeva tako'', naveo je Špago.

Na pitanje novinara zašto se vlastodršci odlučuju samo za stečaj, i to onaj koji većinom znači likvidaciju, Špago je kazao kako je 'ovdje sve upitno' te da poznaje dosta primjera gdje su neke firme unaprijed osuđene na propadanje.

''Mislim da su neki stečajevi bili sračunati da bi se likvidirale firme i da bi se na toj lokaciji namjestio neki privatnik s nekom drugom djelatnošću. Svakako to ne ide u prilog radnicima. Današnja edukacija je zapravo o načinu borbe, kako da ostanemo na svojim radnim mjestima i da ih spasimo'', kazao je Špago, dodavši kako se to može učiniti jedino organizirano i glasno, odnosno da nema drugog načina nego da se radnici organiziraju i da djeluju energičnije.

Većini nije stalo do radnika

Predsjednik hercegovačko-neretvanskog Županijskog odbora Sindikata radnika komunalnog gospodarstva Arfadžan Emir naglasio je kako je komunala u HNŽ u kritičnom stanju te da se tri poduzeća, od njih jedanaest, nalaze u stečaju, a da stečaj prijeti i još dva-tri poduzeća. Na pitanje kako zaštititi radnika u procesu stečaja, kazao je kako većini nije stalo do radnika te se sve svelo na to koliko se sindikat može boriti s poslodavcima i politikom u županiji.

''Ne vidim da je ikome stalo osim predstavnika radnika. Gledajući Zakon o stečaju radnik nema nikakva prava u stečaju. Stečajni upravnik određuje koga će da pozove na posao, odnosno ostavljena mu je mogućnost da se, na preporuku koordinatora u stečaju, oslobodi ljudi koji su se borili za radnička prava da se što lakše dovede poduzeće u likvidaciju'', kazao je Arfadžan.

On je istaknuo kako su na današnje predavanje pozvani predstavnici komunalnog poduzeća Bašbunar iz Travnika kako bi pokazali da se dobrom reorganizacijom i dobrim poslodavcima svako komunalno poduzeće može izvući iz stečaja, jer sva ta poduzeća imaju osnovnu djelatnost koja se financira od građana i vlasti općine, znači, kazao je Arfadžan, samo treba pravilno rasporediti sredstva, ne trošiti ih nenamjenski.

Govoreći o tome kako JKP Bašbunar iz Travnika uspješno izlazi iz stečaja, predstavnik tog poduzeća Kemal Baltić istaknuo je kako je stečajni upravnik u Bašbunaru pristupio stečaju na malo drugačiji način nego većina drugih.

''Suština problema koji je nastao su, nažalost, uposlenici kojih ima više nego što treba i rješenje problema obično svi traže preko njih. Kod nas niko od radnika, dakle ni jedan uposleni nije ostao na cesti. Osamnaest ljudi je zbrinuto, svima su plaćeni svi doprinosi do dana prestanka radnog odnosa, a vodilo se računa i o tome koji će se to zaposlenici uputiti na biro ili u mirovinu.

Smanjivanjem broja uposlenih došli smo do nekakvog optimalnog broja. Bilo nas je 128, a sada nas ima 110, troškovi firme su smanjeni i firma opstaje. Funkcija našeg poduzeća nikada nije prestala ni jednog dana i sada kada smo u stečaju pomalo investiramo, kupujemo nova vozila i poboljšavamo uvjete za rad. Plaće su pola godine bile smanjene, a sada su otprilike vraćene na razinu prije stečaja. Predviđeno je da se stečajni plan završi do 2019. i nadam se da će do tada biti sve u redu'', naglasio je Baltić.

Seminar je upriličen u hotelu "Bristol", a predavači na seminaru su stečajni upravnik Asim Sunulahpašić i magistar ekonomije Samir Sunulahpašić.