Stiže 4. industrijska revolucija?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U vremenu u kojemu živimo događaju se velike tehnološke promjene, pa ćemo tako biti svjedoci toga da u narednih osam godina neće biti mjesta na svijetu na kojemu će se vozila na benzinski i dizelski pogon moći kupiti. Cijelo tržište kopnenog transporta postat će električno što će dovesti do kolapsa cijena nafte i propasti naftne industrije kakvom ju poznajemo, za Financial Post piše Ambrose Evans-Pritchard, glavni urednik za biznis The Telegrapha.

Ekonomist Tony Seba sa Sveučilišta Stanford autor je koji stoji iza ovog futurističkog predviđanja, pa je tako njegov izvješće pod nazivom ‘Rethinking Transportation 2020-2030’ (.pdf) postalo viralno. Zaštitnici okoliša dočekali su ga s oduševljenjem, a naftnoj industriji zatreslo se tlo pod nogama.

Njegova pretpostavka kaže da će ljudi općenito prestati voziti, te se prebaciti na autonomna električna vozila koja su deset puta jeftinija od automobila na fosilna goriva što se tiče troškova vožnje, a životni vijek veći im je od milijun prijeđenih kilometara.

Samo nostalgičari će ostati privrženi staroj navici da posjeduju automobil, a ostatak će se prilagoditi trendu ‘vozila na zahtjev’. Postat će teže pronaći benzinske postaje, rezervne dijelove i mehaničara koji će popraviti 2 tisuće pokretnih dijelova koji čine motor s unutarnjim izgaranjem, a posrednici u prodaji automobila nestat će do 2024. godine.

Gradske vlasti diljem svijeta će zabraniti ljude za volanom, jer podaci potvrđuju koliko su oni zapravo opasni iza volana. Vrijednost automobila znatno će pasti, a vlasnici će morati platiti za odlaganje svog starog vozila.

Velike naftne i automobilske kompanije suočit će se s ružnim posljedicama ako se ne uspiju prilagoditi na vrijeme. Cijena nafte u dugom roku će pasti na 25 dolara po barelu, a države poput Rusije, Saudijske Arabije, Nigerije i Venezuele će najviše biti pogođene, prenosi LiderMedia.

To će dovesti do egzistencijalne krize u kompanijama kao što su Ford, General Motors te u njemačkoj automobilskoj industriji. Svi oni, ako žele opstati, morat će odlučiti hoće li se prebaciti na proizvodnju autonomnih električnih automobila, ili će restrukturirati svoje poslovanje i postati uslužna kompanija poput Ubera i Lyfta.

Nova generacija automobila postat će ‘računala na kotačima’. Google, Apple i Foxconn će biti lideri industrije, a Silicijska dolina će postati mjesto na kojem će se događati sva akcija, što su do sada bili gradovi Detroit, Wolfsburg i Toyota.

Seba smatra da klimatske politike nisu te koje pokreću promjene, a tržišne sile se kreću tolikom brzinom i žestinom da ih vlade nikada neće moći dostići.

"Motori s unutarnjim izgaranjem će ući u začarani krug povećanja troškova", kazao je Seba.

Trenutak prekretnice će se dogoditi tijekom iduće dvije do tri godine, kada će električne baterije omogućiti automobilima da prijeđu više od 200 kilometara jednim punjenjem, a cijene samih električnih automobila će pasti na 30 tisuća dolara. Do 2022. modeli iz nižih klasa će koštati 20 tisuća dolara. Nakon toga, lavina pada cijena će pomesti sve pred sobom.

Do 2025. godine sva vozila će biti električna.

"Vrhunac globalne potražnje za naftom iznosit će 100 milijuna barela dnevno do 2020., a do 2030. spustit će se na 70 milijuna", predviđa Seba.

Kemijska industrija i zrakoplovstvo će i dalje potraživati naftu, iako NASA i Boeing rade na hibridnom električnom zrakoplovu za kratke relacije putničkih letova.

Cijena vožnje električnog automobila po kilometru koštat će nešto manje od 1 KM, a prosječno američko kućanstvo uštedjet će oko 5600 dolara godišnje, dok će američka vlada izgubiti 50 milijardi dolara godišnje od poreza na gorivo.

"Naša istraživanja i pretpostavke pokazuju da će se 10 bilijuna dolara godišnjih prihoda od postojećih vozila i opskrba naftnih lanaca drastično smanjiti", kazao je Seba.

U izvješću je navedeno kako bi kompanije kao što su Exxon-Mobil, Shell i BP mogle ostati bez 40 do 50 posto svoje imovine.

Indijske vlasti su razvile plan prema kojem će ukloniti iz upotrebe sve benzinske i dizelske automobile do 2030. Premijer Mahendra Modi okupio je tim koji radi na razvoju planova kako bi se smanjilo zagađenje i umanjila ovisnost o uvozu nafte.

Slične akcije pokreću se i u Kini gdje planiraju do 2025. staviti u pogon 7 milijuna električnih vozila. Wang Chauanfu, direktor kineske kompanije koja proizvodi električne automobile, BYD, kazao je kako je ovaj trend nepovratan.

Istodobno, globalna pravila brodarstva se mijenjaju, pa će tako sumporno ulje koje se koristi u teretnom prometu biti zamijenjeno ukapljenim prirodnim plinom.

Sve promijene odvijaju se znatno većom brzinom nego što su Saudijska Arabija i OPEC očekivali.

Naftna industrija, s druge strane, predviđa da će fosilna goriva i dalje zauzimati udio od 77 posto globalne potrošnje energije, što implicitno tretira Pariški ugovor o klimatskim ciljevima kao ispraznu retoriku.

Saudijska Arabija pak prodaje dijelove državnog naftnog giganta Saudi Aramco kako bi mogli financirati diverzifikaciju od nafte.

Stručnjaci imaju podijeljeno mišljenje oko izvještaja

Upotreba autonomnih automobili ‘na zahtjev’ svakodnevno će se koristiti više nego današnji automobili, a svaki će imati radni vijek od 500 tisuća do milijun prijeđenih kilometara. Poznato je da su električna vozila četiri puta učinkovitija od automobila na benzinski i dizelski pogon.

Što se tiče električnih vlakova, Seba kaže da su oni znatno efikasniji i da se s njima teško natjecati. Povukao je paralelu na ono što se dogodilo s kamerama nakon što su se na tržištu pojavila konkurencija s digitalnim proizvodima, što je dovelo do toga da je bilo nemoguće natjecati se s onima koji imaju nula marginalnih troškova.

Promjene se ne odnose samo na automobile, već i na kamione. Više od 70 posto američkih prijevoznih puteva su u dometu koliko može prijeći baterija s jednim punjenjem, a baterije svake godine postaju sve bolje i bolje. Električna vozila će povećati potrošnju električne energije u SAD-u za 18 posto, ali to ipak ne znači da će doći do potrebe za većim kapacitetima.

Mark Carney, guverner Engleske Banke i predsjednik Bazelskog odbora za financijsku stabilnost, upozorio je na to kako je prošle godine bio potreban samo mali pomak u globalnoj potražnji za ugljenom koji bi uzrokovao bankrot tri od četiri najveće rudarske tvrtke u vrlo kratkom roku. Ostali sektori mogu biti jednako ranjivi, pogotovo ako se ne pripreme na vrijeme za nadolazeće promijene.

Prekretnica će se dogoditi znatno ranije nego što se to očekuje, doći će do velikih gubitaka, a pojedine zemlje će se suočiti s krizom. Svjetski geopolitički poredak će se dogoditi gotovo preko noći, ipak čovječanstvo u cjelini treba uživati u velikom socijalnom pomaku.