Što donosi novi zakon o mirovinama?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH sa 53 glasa „za“, jednim suzdržanim i 20 protiv usvojio je predloženi zakon o mirovinsko-invalidskom osiguranju (MIO), koji će stupiti na snagu 1. srpnja ako ga na sutrašnjem zasjedanju podrži i Dom naroda.

''Primjenom novog zakona bit će zadržana postojeća prava iz MIO (starosna, invalidska i obiteljska mirovina, prava osiguranika s promijenjenom radnom sposobnošću i pravo po osnovu fizičke onesposobljenosti). Nije došlo do povećavanja potrebnog broja godina života niti mirovinskog staža. Uvedena je mogućnost ostvarivanja prava sa 65 godina života i 15 godina staža osiguranja, a zadržana je i prijevremena mirovina i za žene i muškarce uz blago podizanje uvjeta i pravedne odbitke'', izjavio je u razgovoru za Fenu dopremijer i federalni ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača nakon usvajanja zakona.

Naglašava kako se uvodi pravo na posmrtninu kao jednokratno pravo, napušta sustav isplatnog koeficijenta, uvodi novi sustav utvrđivanja visine mirovina kroz uvođenje bodovne formule, a visina mirovina zasniva se na stažu osiguranja i uplaćenih doprinosima.

''Novi zakon predviđa i mehanizam zaštite najugroženijih kategorija kroz tzv. najnižu mirovinu i to u dosadašnjem iznosu (326 KM) koja će se dalje usklađivati s porastom troškova života. Najniža mirovina pripadala bi svima koji ispunjavaju uvjete za mirovinu'', istaknuo je Drljača.

Navodeći kako se uvodi i trezorsko poslovanje nositelja osiguranja kaže da svi prihodi od doprinosa za MIO slijevali bi se na jedan ''proračunski račun'' iz kog bi se praktično vršila isplata mirovina.

Takav pristup, dodaje, osigurao bi veću transparentnost u trošenju javnih sredstava te blagovremenu i redovnu isplatu mirovina.

''Uvodi se redovno i transparentno usklađivanje mirovina, naime, vrijednost općeg boda se usklađuje prema postotku porasta prosječne bruto plaće u Federacije BiH u prethodnoj godini, a mirovine se usklađuju prema postotku porasta troškova života na godišnjoj razini u Federaciji u prethodnoj godini prema podacima Federalnog zavoda za statistiku'', kaže Drljača.

Propisano je proširenje obuhvaća osnova za utvrđivanja visine mirovine. Sve naknade ostvarene po osnovu rada u gospodarskom društvu ili organizaciji, organa upravljanja ili nadzora, na osnovu ugovora o djelu, autorskog ili drugog ugovora za koju je plaćen doprinos za MIO ulaze u mirovinsku osnovu.

''Stvorena je zakonska osnova za uvođenje adekvatnih stopa doprinosa za tzv. beneficirani radni staž odnosno staž s uvećanim trajanjem'', dodao je Drljača.

Poručio je da i druga zakonska rješenja dovode do smanjenja pritiska na mirovinski sustav, jer postupno pooštravaju uvjete za ostvarivanje prava na starosnu i obiteljsku mirovinu, uz izuzetke koji su primjereni socioekonomskim prilikama u FBiH.

''Predložena rješenja nisu idealna ali u svakom slučaju poboljšavaju sustav MIO i osiguravaju njegovu dugoročnu financijsku stabilnost što uz činjenicu da nema umanjenja stečenih prava, svakako predstavlja poboljšanje u odnosu na postojeći zakon o MIO'', zaključio je Drljača u razgovoru za Fenu.