Važan je pisani trag s izvođačem
Što kada otpadne fasada sa zgrade?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Po tko zna koji put vjetar je otpuhao fasadu sa zgrade u Mostaru, a pitanje je mogu li stanari pronaći zajednički jezik s izvođačima radova.
Problem brojnim stanarima predstavlja što se radovi na zgradama izvode bez papirnatih tragova o radovima.
Ombudsman za prava potrošača u BiH Saša Marić savjetuje građanima, da kada rade ovakve radove, da imaju uredno dobivene ponude, te garancije na izvedene radove.
''Uvijek mora postjati pisani trag, da ne rade neprijavljeni majstori, već firme koji dadnu garantne rokove na nešto. Kada dođe do pada fasade stanari se pismeno obrate izvođaču radova da treba sanirati zgradu, a u slučaju da se izvođač ogluši na to; treba uključiti tržišnu i građevinsku inspekciju da ispitaju je li fasada urađena po pravilima struke'', savjetuje Marić.
Potrošači dalje prava mogu štiti putem sudske tužbe, jer je izvođač uradio i doveo u zabludu na koji način je izvršio određene radnje.
Inače, pročelja zgrada u našem gradu nisu ni blizu onakvih kakve bi trebale biti, na skoro svakoj zgradi se može naći stan koji nije uradio fasadu, dok ostali jesu, ili obrnuto. Postali smo, čini se, potpuno neosjetljivi na stvari koje su nekada bile nepisano pravilo.
Fasade su lice grada te pokazuju koliko smo uspješno kao društvo prolazili kroz vrijeme - njihova raznolikost, a opet sklad, su najbolji pokazatelj kulture jednog grada, nažalost Mostar izražava doboku krizu. U pojedinim zgradama gdje ima volje građani samoinicijativno uređuju i pročelja zgrada, koja se sve više šarene, no ovo pitanje se, iako je zakonski regulirano i dalje ne rješava.
Imamo i novu Odluku o komunalnom redu iz 2021. godine, gdje se navodi se da su vlasnici, suvlasnici, korisnici zgrada i poslovnih prostora dužni su redovito održavati dijelove zgrada i objekata u tehničkom, funkcionalnom i estetskom pogledu, i to: fasade, balkone, terase, lođe, krovove, izloge, vrata, prozore, oluke i slično.
''Stambene i poslovne objekte koji svojim izgledom zbog oštećenja, dotrajalosti, zapuštenosti, nedovršenosti, dogradnje bez odobrenja i slično, narušavaju opći izgled ulice ili predstavljaju opasnost za korisnike javne površine, dužni su urediti vlasnici, odnosno korisnici o svom trošku, tako da otpočnu s uređivanjem najkasnije u roku od šest mjeseci od utvrđivanja te okolnosti'', navedeno je u odluci uz napomenu da će inspekcija naložiti uređenje objekata koji svojim izgledom narušavaju opći izgled ulice.
Pročitajte još
Kad su u pitanju fasade, zabranjeno ih je uništavati, ''te na njima ispisivati poruke, crtati, lijepiti plakate, obavijesti i na drugi način oštećivati i ugrožavati njihov estetski izgled''.
Važno je podsjetiti i da je 2008. godine u Hercegovačko-neretvanskoj županiji usvojen Zakon o upravljanju i održavanju zajedničkih dijelova i uređaja zgrada. Zakon je samo mrtvo slovo na papiru, a iz Odjela za društvene djelatnosti Grada Mostara još 2021. godine su nam rekli kako ne znaju kada i kako će zakon zaživjeti.
Godine 2008. objavljena su dva poziva za obavljanje poslova upravitelja i sveukupno se prijavilo pet upravitelja; Tempo-Vranica, ZT Tehnozaštita, Euro-Invest, Amitea i Contec. Od navedenih do 2021. godine samo Euro-Invest je ostao jedini upravitelj koji posjeduje certifikat za obavljanje poslova upravitelja od strane Ministarstva građenja i prostornog uređenja.
No iz udruge za zaštitu potrošača Futura tada su rekli kako trenutni zakon nije tržišni.