Što za BiH znači Akcijski plan za zajedničko regionalno tržište?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na summitu u Sofiji Bosna i Hercegovina je u okviru Berlinskog procesa potpisala Akcijski plan za zajedničko regionalno tržište. Potvrđeno je i da je takozvani Мini schengen postao dio ovog procesa.

Ovi sporazumi u narednim godinama trebali bi osigurati nova radna mjesta, liberalizaciju trgovine, širenje tržišta, te više ulaganja između zemalja Balkana.

Zajedničko tržište u regiji je izvodljivo jer su ovi prostori tradicionalno povezani. Inicijativa da se regionalno harmonizira tržište je plan EU i Europske komisije. Osim plana nude i novac. Naša zadaća je da sprovedemo Akcijski plan za zajedničko regionalno tržište do 2024. godine. Ključno je slobodno kretanje roba, usluga, kapitala i ljudi. Evo šta konkretno to znači na terenu, ali i za građane.

Amer Kapetanović, šef političkog odjela Savjeta za regionalnu suradnju objašnjava: ''Uspostavljenje 24-satne mreže zelenih koridora da se više ne dogodi, da se kao u ožujku, kada je izbila pandemija, zemlje su počele zatvarati granice i time je presječen lanac dostave. Idemo ka tome da se privuče 100 velikih investicija''.

S riječi treba preći na djela. Naredni korak je formiranje radnih grupa koje će raditi na realizaciji dogovorenog. Prva zadaća sporazum o slobodnom kretanju s osobnim kartama unutar regije, s fokusom na ukidanje viznog režima između BiH i Kosova. Zatim slijedi pokrivanje glavnih gradova 5G mrežom. Važan dokument je i Zelena agenda, odnosno energetska transformacija regije. To će biti duži proces, jer još koristimo termoelektrane na ugalj.

“Prelazak na obnovljive izvore energije očekuje svaku zemlju, a u budućnosti otvara mogućnost za nova radna mjesta. Da naša zemlja nije jučer potpisala ove dokumente ostala bi jedina izolovana”, kazala je Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova BiH.

Potvrđeno je. Projekat mini schengen je postao sastavni dio ovog paketa, pod okriljem Europske unije. Kažu, sve je organiziranije i sadržajnije. Iz EU nam poručuju da je cijeli proces motivacija za regiju, kako bi se većim standardima i reformama približile EU.

Adnan Ćerimagić, analitičar Europske inicijative za stabilnost iz Berlina objašnjava: “Problem u ovome svemu jeste što se zemlje Balkana do daljnjeg ostavljaju izvan EU, što se inzistira puno više na tom regionalnom udruživanju i harmoniziranju i što se ta perspektiva EU članstva, u jedinstvenom tržištu ili punopravnom članstvu EU, ostavlja za neku dalje budućnost”.

Zato je možda ovo šansa za bolju budućnost. Na raspolaganju će biti 9 milijardi eura fondova kroz IPA 3 paket. Bit će osigurana i milijarda za infrastrukturne projekte. Za nas prioritet je Koridor 5c. Uz novac i sporazume, nadajmo se da će biti i političke volje kako bi građani do 2024. vidjeli konkretne rezultate, prenosi BHRT.