Slijede sankcije
Stručnjaci: BiH teži da postane crna rupa
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Europska unija sutra bi trebalo predstaviti paket mjera u borbi protiv klimatskih promjena.
Cilj je do 2030. godine smanjiti emisiju ugljen-dioksida i drugih štetnih plinova u odnosu na 1990. godinu, a očekuje se da do 2050. godine i Europske zemlje, ali i cijeli svijet postanu karbonski neutralne.
Očekuje se da bi države Zapadnog Balkana, među njima i BiH, trebalo da budu izuzete iz tog mehanizma u narednih deset godina, pod uvjetom da uvedu oporezivanje ugljen-dioksida. Budući da domaćim vlastima to nije prioritet, mogli bi da osjetimo velike ekonomske-socijalne posljedice, upozoravaju stručnjaci.
Krajnje je vrijeme da se vlasti BiH uključe u procese na koje su se sami obvezali potpisivanjem Pariškog klimatskog sporazuma, ali i nedavno usvojenog dokumenta koji je uvjet da BiH pokaže svoje opredjeljenje za provođenje sporazuma, prenosi N1.
Da BiH lako prihvata obveze, a teže ih provodi, smatraju i stručnjaci iz ove oblasti. Borba protiv klimatskih promjena, navode, nije prioritet u bh. javnom prostoru te je period do kraja godine ključan za sve države, kad je riječ o ovom procesu.
BiH nije spremna
"Trenutno nismo spremni. Nužno je da nešto hitno uradimo, da se priključimo tom 'vlaku'", rekao je profesor Univerziteta u Tuzli Mirza Kušljugić.
Za BiH i cijeli Zapadni Balkan očekivani paket mjera Europske unije značio bi uvođenje mehanizma oporezivanja roba koje sadrže ugljen-dioksid.
U suprotnom, i za njih će, prilikom svakog izvoza u blok, vrijediti primjena taksi na granici, što će prouzrokovati nekonkurentnost i nemogućnost izvoza na europsko tržište.
"Takva vrsta robe je u prvom trenutku električna energija, željezo, čelik, vještačka đubriva i aluminijem, da se oni oporezuju, ne bi li se tako natjerale zemlje, iz kojih ti proizvodi dolaze, da i oni uvedu kod sebe mehanizme oporezivanja CO2", naveo je član odbora RESET Damir Miljević.
Covid krizu Unija koristi upravo za pokretanje nove ekonomije bazirane na zelenoj energiji, te je za Zapadni Balkan predvidjela program tzv. Zelene agende, u okviru kojeg je izdvojeno oko devet milijardi eura koje će biti uvjetovane, upravo, primjenom dekarbonizacije.
To znači da nijedan projekt koji će biti financiran iz tih sredstava isključuje korištenje fosilnih goriva.
"Tu se, većinom podrazumijeva vjetar, ubrzano se radi na tome da se osigura akumulacija te energije… Hoće li to biti neko tranzitno gorivo ili hidrogen, hoće li se on koristiti ili ne, to je sve nešto što će se dešavati u ovom periodu od 20 do 30 godina”, kazao je Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju Tuzla.
Udar na rudare
Koncept današnje energetike BiH zasnovan je na neefikasnoj upotrebi energije, posebno u industriji, što za posljedicu ima značajno zagađenje okoline.
Usvajanje novih smjernica, značilo bi, samim tim, zaustavljanje procesa gradnje novih termoelektrana.
Upućeni su svjesni rizika kojima bi veliki broj radnika, prvenstveno rudara, ostao bez posla. Ipak, smatraju da će neusvajanje europskih smjernica imati mnogo veće posljedice.
"Onda ćemo plaćati mnogo skuplje električnu energiju, naši će proizvodi postati nekonkurentni, jer ne zaboravite, obnovljivi izvori energije kad se otplate, a to je period od nekih deset godina, onda je proizvodna cijena električne energije takvih objekata ista kao što je danas iz hidroelektrana, što znači mnogo manja nego proizvodna cijena iz termoelektrane na uglju", rekao je profesor Univerziteta u Tuzli Mirza Kušljugić.
Zbog nesudjelovanja u energetskoj tranziciji i novoj industrijskoj revoluciji BiH ima tendenciju da postane crna rupa u Europi, tvrde stručnjaci.
