"Stvarni" život u Hrvatskoj i dalje na niskoj razini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Mladen Novosel u razgovoru za Fenu kaže da se nakon ulaska Hrvatske u EU u ovoj državi nije osjetilo nikakvo poboljšanje kada je riječ o tržištu rada, ali se može reći i da ulazak u EU nije utjecao na otpuštanje radnika ili gubitak radnih mjesta.

''Možemo reći da postoji dodatna mogućnost da Hrvatska putem određenih projekata povlači i određena sredstva iz fondova EU, a za to treba imati znanje i ljude koji su sposobni osmisliti projekt i koji su u stanju provesti ga, a takvih ljudi u Hrvatskoj ima. Što se tiče utjecaja na samu zaposlenost tu nije došlo do većeg pomaka, nažalost, možemo konstatirati da je došlo do većeg odlaska radnika iz Hrvatske. Dakle, mnogo osoba odlazi raditi u druge evropske zemlje, pogotovo u one zemlje koje nisu ograničile broj ulazaka hrvatskih radnika. Može se očekivati da će sve više, a pogotovo visokoobrazovanih radnika, odlaziti raditi u inozemstvu. To je naravno problem, jer visokoobrazovani kadrovi kao 'gotov proizvod' odlaze u neku drugu zemlju da rade'', kaže Novosel.

Predsjednik SSSH ističe da je "stvarni" život u Hrvatskoj i dalje na niskoj razini, iako statistika kaže da je Hrvatska izašla iz recesije, odnosno pokazalo se da je nakon posljednjeg kvartala prošle, BDP u plusu i u prvom kvartalu ove godine, i to za 0,5 posto na godišnjoj razini.

''Što se tiče stvarnog života, odnosno kada će građani osjetiti da su izašli iz krize, to je drugo pitanje. A da bi osjetio da si izišao iz krize mora ti porasti plaća, povećavati se standard, moraju se stvarati novi poslovi, a to je nešto što ćemo morati još dugo da pričekamo, za razliku od nekog standarda koji smo imali do 2008., a tu se podrazumijeva i mogućnost dobivanja kredita, sigurnost posla. Hrvatska je i od svih zemalja EU imala najniži gospodarski rast u posljednjem kvartalu'', rekao je Novosel.

Podsjetio je da je u Hrvatskoj oko milijun i četiristo tisuća zaposlenih i nešto više od 290 tisuća nezaposlenih, dodavši da trenutno najveći problem predstavlja upravo odlazak kadrova.

''U Hrvatskoj kada dođe turistička sezona onda dođe do pada nezaposlenosti, da bi opet kad dođemo u deseti mjesec prešli i broj od 300 tisuća nezaposlenih.

Prosječna neto plaća je nešto više od 650 eura, gdje ulaze i plaće menadžera, bankarskog sektora i slično, tako da je prosječna plaća u industrijskom sektoru znatno manja, rekao je Novosel.

Na upit da li je MMF zemljama jugoistočne Europe neophodan i da li treba angažirati sindikate više kada se razgovara s MMF-om, Novosel ističe da je on neophodan vladama koje nisu u stanju same provesti reforme.

''MMF obično predstavlja jedan paravan i onda one imaju alibi da moraju provesti ovu ili onu reformu te smanjiti mirovine, plaće, otpustiti dio ljudi iz javnog sektora. Činjenica je da MMF ima određene uvjete, ali ne precizira baš kako se te reforme trebaju provesti. Hrvatska nema aranžman s MMF-om i mislim da i neće imati, jer je činjenica da nema baš mnogo pozitivnih primjera, što se pokazalo i u regiji, da je MMF nešto previše pomogao gospodarstvu, građanima. Prije svega, tu je došlo do dodatnog 'dužničkog ropstva''', ističe predsjednik Sindikata Hrvatske.

Sindikat Hrvatske broji 133 hiljade članova, a ovom trenutku, s obzirom na to da je priča u vezi sa Zakonom o radu završena prošle godine, provodi reforme u svojim redovima, a pregovara se i s Vladom u vezi sa zakonom o zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti.

''To su zakoni koji se tiču prvenstveno mogućnosti utjecaja privatnog kapitala na sustav zdravstva i branimo onu komponentu da zdravstvo bude dostupno svim građanima'', kazao je predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske Mladen Novosel Feni.