Šuma u HNŽ-u: Više od deset milijuna maraka ode u privatne džepove

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zbog nepostojanja zakona o šumama ni na nivou FBiH, ni u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, u ovoj županiji godišnje nelegalno u privatne džepove ode više od deset milijuna maraka, tvrde upućeni u ovu problematiku.

Stanje bezakonja i bogaćenje od državnih resursa omogućava politika koja ne želi donijeti zakone i urediti ovu oblast. Na području HNŽ-a, kada je u pitanju gospodarenje šumama vlada kaos.

Nedavno je na području Prozor – Rame odgođena prodaja preko 218 hektara državne šume, koja je uknjižena na Šume Herceg-Bosne, a u općinskom katastru nekretnina po raznim tužbama upisan je teret na cijeloj katastarskoj općini ‘Prozor II ‘na preko 1400 hektara, piše Dnevni list.

Direktor J.P ”Šume Hercegovačko-neretvanske” Trpimir Jelić potvrđuje sve ove navode i kaže da je, kada je saznao za prodaju navedenih nekretnina odmah zatražio očitovanje Vlade FBiH o zakonitosti prodaje državne imovine te da je istovremeno obavijestio sve potrebne institucije kako bi se spriječila nezakonita prodaja državne imovine.

Poduzeće, na čijem je čelu, osnovala je 2005. Skupština HNŽ-a, međutim 2011. godine federalna šumarska inspekcija je ovom poduzeću izdala Rješenje o privremenoj zabrani gospodarenja šumama iako je isto imalo potpisan Ugovor o prijenosu poslova gospodarenja državnim šumama na području HNŽ, kao i usvojene godišnje planove gospodarenja sukladno Uredbi o šumama.

Takvo rješenje je, objašnjava Jelić, posljedica nelegalne izmjene Uredbe o šumama od strane Vlade FBiH.

Nema zakona

Naime, presudom Ustavnog suda Federacije BiH, 27. studenog 2009. godine prestala je primjena Zakona o šumama u FBiH. U obrazloženju je navedeno da Zakon suspendira pravo općina na lokalnu samoupravu. Vlada Federacije u prosincu te godine – donijela je Uredbu o šumama. Međutim, Ustavni sud FBiH suspendirao je u lipnju 2011. Uredbu i upozorio Vladu i Parlament da provedu presudu i donesu zakon u roku od šest mjeseci.

Nakon suspenzije Uredbe, županije ( sve osim HNŽ-a) su donijele svoje zakone o šumama.
Problemi za ”Šume Hercegovačko-neretvanske” nastaju nakon što je Vlada FBiH u bivšem sazivu, kako kaže Jelić, suprotno odlukama Ustavnog suda FBiH donijela nelegalne izmjene Uredbe o šumama kojima je onemogućeno ovom poduzeću da gospodari šumama u HNŽ-u.

On podcrtava da je tadašnja Vlada FBiH vršila izmjene Uredbe o šumama unatoč presudi Ustavnog suda FBiH u kojoj je između ostalog navedeno da Vlada FBiH nema pravo ovu oblast uređivati Uredbom nego zakonom.

”Šume Hercegovačko-neretvanske imaju ugovor s Vladom FBiH koji kaže da nam se ugovorom daje pravo gospodarenja do 18.08.2013 godine. Bez obzira na to dolazi šumarski inspektor koji kaže da mora uraditi nešto, a potom stiže rješenje o zabrani”, navodi Jelić.

Nakon toga su uslijedile brojen prepiske, upravni sporovi, tužbe i druge pravne bitke, no kako nema ni županijskog ni federalnog zakona, peripetijama nema kraja.

Pored navedenog Vlada FBiH donosi tri godine zaredom odluke kojim daje suglasnost resornim županijskim ministrima da produže rok važenja ugovora sa županijskim šumskogospodarskim društvima do 31.12 za 2014.,2015. i 2016. godine, ali zbog svih zavrzlama koje je proizvela Vlada FBiH na području HNŽ do potpisa ugovora o produženju roka važenja ugovora nije došlo.

Milijuni i politika

Na području HNŽ-a sječu vrše poduzeća ”Ljuta”, ”Šume Herceg-Bosne”, ”Šumarstvo Prenj” i ”Šumarstvo Srednjeneretvansko”, a iz ”Šuma HN-a” kažu da to rade nelegalno, jer im je sječa zabranjena još 2009. rješenjem federalne inspekcije koja su potvrđena i od strane federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstava, kao i od strane Županijskog suda Sarajevo i Vrhovnog suda FBiH. I oni se pozivaju na rješenje federalne inspekcije – ono iz 2011. godine kojim je Šumama HNŽ-a zabranjeno gospodarenje šumom.

”Punih pet godina financiramo se iz proračuna, a drugi sijeku šumu koju ne trebaju. Sva ta poduzeća trebala su se ‘utopiti’ u ”Šume HN-a”. Tu je bilo i dogovora. Kad se dođe do toga počele su tužbe Ustavnom sudu FBiH. U međuvremenu su dijelovi tih poduzeća i privatizirana. Sve županije su donijele zakon osim HNŽ-a. Očigledno je da se želi zadržati stanje kakvo jeste. Naša županija gubi blizu dva milijuna konvertibilnih maraka godišnje što nema zakona iz ove oblasti, a ima troškove vezane za rad čuvarske službe” , ističe Jelić.

Dodaje da je situaciju takva da i nadležne šumarske inspekcije kažu da nemaju materijalni propis kako bi spriječili nezakonite radnje u oblasti šumarstva zanemarujući činjenicu da naprijed navedena poduzeća imaju pravomoćne mjere zabrane korištenja državnih šuma te da su iste zabrane dužni provoditi, kao i činjenicu da od 2002. godine nisu imali potpisane ugovore kojima im se šume i šumska zemljišta daju na korištenje zbog čega su im i izrečene mjere zabrane, te im se ne odobravaju godišnji planovi gospodarenja državnim šumama. Ništa ne poduzima ni policija ni tužiteljstva.

”Ovdje se vrši nelegalan promet robe. Štete su u HNŽ-u najmanje deset milijuna maraka godišnje. Nekome je to u interesu, a po svim informacijama koje ja imam, u HNŽ-u SDA koči donošenje zakona”, kaže Jelić.

Dodaje da bi se bilo kakvim zakonom stanje koliko toliko uredilo, piše Dnevni list.

Jelić napominje da je zbog općine Konjic i šumskih poduzeća koja rade na tom području zapravo nastao cijeli problem. Konjic je pokrenuo tužbu pred Ustavnim sudom, a zbog Konjica je, kaže, mijenjana Uredba nakon presude Ustavnog suda da Vlada FBiH nema pravo ovu oblast uređivati Uredbom..

Treba podsjetiti kako je donošenje zakona o šumama u FBiH jedan od najkrupnijih problema između koalicionih partnera SDA i HDZ-a.

I dok traje politička borba oko zakonskih rješenja ”šumska mafija” nastavlja da pljačka najveće prirodno bogatstvo.

Nesagledive štete

Jelić kaže da se nekontrolirana sječa i nered u HNŽ-u dešava zadnjih 10 godina, a posljednjih pet je kaos.

U svim županija je, kaže on, šumsko zemljište u vlasništvu FBiH, a imovinom gazduju županijska poduzeća, dok se u HNŽ-u ne zna ni na kome je zemljište ni tko s njim gazduje. U ovoj županiji se dešava da se to zemljište i objekti prodaju, kao što je slučaj u Rami, jer je imovina protuzakonito upisana na pojedina poduzeća.

”Šuma se uzgaja stotinama godina, a ovdje su dijelovi šuma doslovno sasječeni i tu se narednih sto godina nema šta raditi, već uzgajati šume za buduće generacije”, kaže Jelić koji je na čelu poduzeća koje ima 29 zaposlenih, a kojem je faktički onemogućen rad.

Nemaju plaću

Djelatnici Šuma Hercegovačko-neretvanske županije tri mjeseca nisu dobili plaću, a doprinosi im nisu uplaćeni devet mjeseci. Ovo poduzeće inače se financira iz županijskog proračuna.