Svjetska banka: Eskalacija sukoba na Bliskom istoku podigla bi cijenu nafte

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Eskalacija sukoba na Bliskom istoku mogla bi podići cijene nafte do kraja godine iznad 100 dolara i preokrenuti silazni trend, koji je proizišao iz posustajanja potražnje zbog slabog gospodarstva, upozorila je Svjetska banka u ponedjeljak.

Barel bi u četvrtom tromjesečju trebao u prosjeku stajati 90 dolara, prognozirala je SB u izvješću o tržištima robe, a u cijeloj godini u prosjeku 81 dolar.

Od početka rata Izraela i palestinskog Hamasa cijene nafte su porasle samo oko šest posto, a cijene poljoprivrednih proizvoda, većine metala i drugih proizvoda "jedva su se pomakle", utvrdili su u Svjetskoj banci.

Skiciraju tri scenarija rizika, na temelju povijesnih epizoda u razdoblju od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, koje uključuju i regionalne sukobe.

Scenarij "blagih poremećaja", ekvivalentan smanjenju proizvodnje nafte za vrijeme oružanih sukoba u Libiji 2011. za oko 500 000 barela dnevno, na dva milijuna barela dnevno, pokazuje rast cijene nafte u četvrtom tromjesečju na 93 do 102 dolara po barelu.

Scenarij "umjerenih poremećaja", poput rata u Iraku 2003. godine, smanjio bi globalnu opskrbu za tri do pet milijuna barela dnevno, što bi podiglo cijenu nafte na 109 do i 121 dolar po barelu.

Scenarij "velikih poremećaja" približno odražava učinak arapskog naftnog embarga iz 1973. godine i skicira pad opskrbe za šest do osam milijuna barela dnevno. U tom bi slučaju cijena nafte u početnoj fazi porasla i do 75 posto, na 140 do 157 dolara po barelu.

"Više cijene nafte kroz dulje vremensko razdoblje neizbježno bi značile i više cijene hrane", rekao je Ayhan Kose, zamjenik glavnog ekonomista Svjetske banke, naglasivši da bi naftni cjenovni šok značio još snažnije poskupljenje hrane u prvom redu u brojnim zemljama u razvoju.