Teško će Hrvatska imati snage izaći iz ropstva birokracije, uhljebizma i nepotizma

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Saša Cvetojević uspješan je hrvatski poduzetnik s dugogodišnjim iskustvom u zdravstvenom sektoru, mobilnim telekomunikacijama te u distribuciji robe široke potrošnje. Vlasnik je i suvlasnik nekoliko tvrtki te zdravstvenih ustanova koje posluju na hrvatskom tržištu. Specijaliziran je za upravljanje ljudskim resursima, upravljanje projektima i zdrastvenim institucijama, te poslovne pregovore.

O Cvetojeviću se na Internetu može pronaći obilje podataka, uistinu impresivnih, tako da dulji uvod nećemo raditi, a više detalja o ovom karizmatičnom poduzetniku čitatelj će pronaći uz pomoć dva-tri klika.

Iako smo ga prijedlogom za intervju zatekli u pripremi važnog putovanja, pristao je na razgovor u kojem ekskluzivno za Bljesak.info govori o aktualnim gospodarskim temama u doba pandemije.

Bljesak.info: S obzirom da se čitav svijet već godinu dana nalazi u stanju nezapamćene blokade, pri čemu ekonomija trpi enormne udarce, kako ocjenjujete poteze lidera Europske unije nakon proglašenja pandemije, a kako pak Vlade Hrvatske?

CVETOJEVIĆ: Vlada RH je, u samom početku, reagirala prilično tromo, po pitanju ekonomije. Nakon pritiska poduzetnika i javnosti, te pogotovo nakon formiranja UGP (Udruge Glas Poduzetnika) Vlada je napravila prve konkretne korake. No, svi ti „poticaji“ su kratkog daha, rješenje nije sustavno, a i te isplate značajno kasne.

Poteze vezane za suzbijanje epidemije ne bih komentirao, ne smatram se dovoljno upućenim, niti educiranim, pogotovo kad vidim da se i mnogi znanstvenici sukobljavaju oko načina i modela rješavanja iste.

Bljesak.info: Europa u cjelini preko noći se iz otvorenoga društva pretvorila u strogo kontrolirane državne zajednice. Kao posljedica toga, koje su najveće prijetnje s kojima se u budućnosti mora suočiti Stari kontinent?

CVETOJEVIĆ: To samo pokazuje koliko je EU još fragmentirana i koliko su jaki porivi za samostalnim rješavanjem kriza unutar jakih država članica a koliko je EU birokracija nesposobna brzo reagirati u takvim situacijama. Uz Brexit, ovu krizu vidim kao jedan od ključnih testova EU kao zajednice.

Na Brexitu se već pokazuje koliko je komplicirano ponovo poslovati sa UK nakon izlaza. Problemi idu toliko daleko da je veći dio siječnja UK bila praktično gospodarski izolirana. Na tom primjeru vidimo koliko je carinska unija i sloboda kolanja roba i usluga bitna za gospodarstvo svih EU članica i nadam se da će nam to svima biti dobra lekcija.

Bljesak.info: Republika Hrvatska imala je pored svih nedaća koje je donijela korona kriza i dva razorna potresa, nekoliko političkih i gospodarskih afera u kratkom vremenu. Po Vašem mišljenju, koja bi bila najučinkovitija strategija za Hrvatsku kako bi se čim prije vratila u potpuno funkcionalan modus?

CVETOJEVIĆ: Hrvatska je mogla, u ovim najtežim trenucima od rata, doživjeti i proći svojevrsnu katarzu. Mogli smo napustiti stare modele koji su zaslužni za nezavidnu poziciju koju Hrvatska danas ima, kako gospodarski, tako i po pitanju iseljavanja te generalno perspektive za budući razvoj. Čini se da još nismo zreli za ozbiljne reforme, ponajviše to pokazuje što nismo uspjeli ni deklarativno pokazati da smo za smanjenje nepotrebnih regulacija, poput obveznih članstava u komorama.

Kako onda vjerovati da će Hrvatska imati snage izaći iz ropstva birokracije, uhljebizma i svih oblika nepotizma, koji se razvijaju zadnjih tridesetak godina?

Jedina učinkovita strategija bi bila drastično rezanje birokracije i pripadajućih troškova, te deregulacija procesa kojima bi se ubrzalo i olakšalo poslovanje, ali i život svim građanima. Prereguliranost i zakočenost se ponajviše vide u sporosti obnove nakon potresa, ponajviše opet radi pretjerane birokratiziranosti cijelog sustava.

Bljesak.info: U Hrvatskoj se posljednjih dana vodi živa rasprava o imenovanju bivše ministrice i potpredsjednice Vlade, gospođe Martine Dalić, na čelo uprave Podravke. Je li Martina Dalić najbolje menadžersko rješenje ili se, eventualno, radi o najstručnijem političkom rješenju iz vizure hrvatskog premijera?

CVETOJEVIĆ: Odgovor na ovo pitanje je očit, sam po sebi. Koji je interes države imati kontrolne udjele u firmama poput Podravke? Mirovinski fondovi su, dodatno, uvijek u poziciji da im se „zavrne ruka“ i da podrže političke odluke iako iste možda nisu u najboljem interesu njihovih članova – investitora.

Dok god je država u mogućnosti imenovati predsjednike i članove uprava, sumnja u to da postoji daleko bolje rješenje biti će prisutna i opravdana.

Bljesak.info: Žestoko se ovih dana udara(lo) po Hrvatskoj gospodarskoj komori, odnosno njezinu prvom čovjeku. Komorski sustav može polučiti itekako dobre rezultate, pokazuju iskustva nekih zemlja, ali u Hrvatskoj, stječe se dojam,  HGK već godinama ima problema s jalovošću u radu?

CVETOJEVIĆ: HGK treba biti samostalna i neovisna organizacija koja STVARNO radi na korist gospodarstvu. Jedini način da se to postigne jest  da članstvo ne bude obvezno te da se komore moraju izboriti za povjerenje članova svojim radom i zaslugama.

Državi odgovaraju komore, jer su one formalno zastupnici struke, ali su pod potpunom kontrolom politike, te ne reprezentiraju poduzetnike kao što ih reprezentiraju UGP ili HUP.

Bljesak.info: Odnos privatnog i javnog sektora primjerice u BiH vrlo je kompleksna, na momente i tragična priča, jer se radi o dva odvojena svijeta. Kakav je položaj privatnih poduzetnika u Hrvatskoj, a kako pak stoje javna poduzeća?

CVETOJEVIĆ: Javna poduzeća su poligon za podjelu plijena temeljem izbornih rezultata i to mnogi političari u RH ovih dana otvoreno priznaju. Naravno da ta poduzeća niti prvenstveno rade za dobrobit vlasnika, niti mogu pružiti najbolju uslugu građanima. Nema dana da ne čitamo o novim aferama uhljebljivanja i svih mogućih malverzacija koja su produkt baš takvih odnosa.

Bljesak.info: U Hrvatskoj se gospodarstvo dugo temeljilo na turizmu, barem tako izgleda sa strane, ali čini se da u novije vrijeme ima sve više respektabilnih tehnoloških, informatičkih pa i modernijih proizvodnih tvrtki. Koje branše imaju najviše šansi u budućnosti, a koje će eventualno ispasti iz tržišne utrke?

CVETOJEVIĆ: IT je dugo bio podcijenjen, kao grana koja može značajno povući ukupno gospodarstvo. Previše smo se orijentirali na turizam, a sad se pokazuju sve loše strane toga odabira. Nove tehnologije i dodana vrijednost koju one mogu donositi su sigurno nešto u čemu se Hrvatska sve bolje profilira. Nažalost, većina toga je upravo zato što država nije imala neku posebnu „strategiju“ niti je uopće razumjela tu branšu, te ih nije ograničavala u razvoju.

Sada, kad smo svjedoci prvih uspjeha i ozbiljnih evaluacija nekih naših IT firmi, država je pokazala prve ozbiljnije napore da se olakša poslovanje i IT tvrtkama. Ukidanje naknada turističkim zajednicama, uvođenja viza za digitalne nomade i smanjenja poreznog opterećenja na plaće su prvi, ali vrlo mali koraci koji mogu pomoći IT tvrtkama da budu još veći dio ukupnog gospodarstva.

Bljesak.info: Nađete li vremena, a prije svega potrebe, da pratite stanje ekonomija u okruženju, s naglaskom na ne-EU države? Koliko je Hrvatska ispred njih i kakve su šanse da se uhvati kakav-takav priključak s Europom, posebice nas iz BiH?

CVETOJEVIĆ: Zadnjih godinu dana sam prilično fokusiran na poslovanje mojih tvrtki tijekom pandemije i manje pratim događanja u BiH. Za države u susjedstvu, ključno je čim prije se vezati za EU, te osigurati gospodarstvu ali i stanovništvu mogućnost poslovanja na većem i lukrativnijem zajedničkom tržištu.

Bljesak.info: S obzirom na Vaše veliko iskustvo i rezultate u poduzetništvu, što biste savjetovali onima koji se bave privatnim biznisom u manje uređenim zemljama, kao što je BiH i neke druge balkanske države, u razdoblju nakon korona krize?

CVETOJEVIĆ: Samo upornost i inovativnost, a toga nam na Balkanu ne nedostaje. Jednostavno, navikli smo na krize i izazove, za sve moramo raditi nekad i duplo u odnosu na naše kolege u uređenijim zemljama. Time ćemo biti spremni kad sve ovo prođe i kad se globalna ekonomija krene oporavljati.

Bljesak.info: Na samome kraju, po Vašem mišljenju, koja bismo dobra iskustva trebali izvući iz doba pandemije i zadržati ih kao modele rada i življenja u vremenu koje će, barem se nadamo, biti slično našem ranijem načinu života?

CVETOJEVIĆ: Naučili smo da se raditi može i od kuće, da se neki poslovi mogu raditi na sasvim drugi način. Vidjeli smo opet kako neke grane imaju veliku osjetljivost na krize a neke pak prežive i ogromne udare poput ovih pandemijskih.

No, sve je još daleko od povratka na ono kako je bilo prije, pa je možda dobro da sa zaključcima pričekamo krajnji rasplet i dočekamo potpuni ekonomski oporavak.