Gadna situacija

Teško je očekivati velika, nova ulaganja u BiH

"Još je rano govoriti o trendovima investiranja u 2022. u BiH. Prema procjeni Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju, globalni tokovi DSI u 2022. vjerojatno će se kretati silaznom putanjom ili u najboljem slučaju će ostati na istoj''.
Gospodarstvo / Flash | 29. 08. 2022. u 11:55 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ilustracija 

Uz povećanje stranih investicija u BiH u 2021. godini, prve informacije o direktnim stranim investicijama (DSI) u BiH u prvom kvartalu 2022. godine ukazuju na smanjenje priliva investicija, potvrđeno je "Nezavisnim" iz Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini (FIPA).

Kako su istaknuli, i ranijih godina smo bili u situaciji da je prvi kvartal pokazivao smanjenje investicija, ali je u drugom i trećem došlo do povećanja ulaganja, pišu Nezavisne.

"Još je rano govoriti o trendovima investiranja u 2022. u BiH. Prema procjeni Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju, globalni tokovi DSI u 2022. vjerojatno će se kretati silaznom putanjom ili u najboljem slučaju će ostati na istoj razini", naveli su iz Agencije.

Ekonomista Igor Gavran rekao je da je činjenica da u pravom kvartalu budu niže investicije, ali da, ipak, one ne budu nešto veće i u drugim kvartalima.

"Iako je bilo i povećanja direktnih stranih investicija u prošloj godini, i to kako smo izlazili iz najteže pandemijske godine, ipak je ta razina jako niska, nedovoljan i velikim dijelom se odnosi na postojeće investitore i veoma malo je novih, stvarnih i konkretnih ulaganja, kao i novih projekata", istaknuo je Gavran za "Nezavisne novine".

Govoreći o direktnim stranim investicijama u BiH ove godine, Gavran kaže da je teško očekivati velika, nova ulaganja jer imamo situaciju da je recesija ili počela ili se najavljuje upravo u zemljama iz kojih smo se mogli nadati investiranju.

"To su zemlje Europske unije, SAD, kao i druge razvijene države koje se trenutno uglavnom brinu kako se pripremiti za zimu, kako preživjeti energetsku krizu i održavanje poslovanja u vlastitim zemljama, tako da nisam siguran da će se odlučiti za ulaganja. Iako se budu odlučivali za ulaganja, njima neće biti destinacija BiH, koja nema prednosti u odnosu na druge zemlje u okruženju", zaključio je Gavran.

Iz FIPA su podsjetili da su direktne strane investicije u BiH u 2021. godini iznosile 971,2 milijuna KM ili 496,6 milijuna eura i veće su u odnosu na 2020. godinu za 32 posto.

"Prošlogodišnji iznos DSI u BiH je najveći od 2009. godine u prethodnih trinaest godina. Prilivi investicija se mogu okarakterizirati kao ohrabrujući, jer su za 250 milijuna veći nego u 2020. Trend rasta reinvestirane zarade postojećih poduzeća sa stranim investicijama iz 2020. godine se nastavio i u 2021. godini", objasnili su iz FIPA.

Dodali su da su zemlje koje su u BiH tijekom prošle godine najviše investirale Švicarska, i to 210,8 milijuna KM, Turska 147 milijuna KM i Velika Britanija 126,1 milijun KM.

"Zemlje koje su registrirale značajnija povećanja kapitala u 2021. godini, i to preko 50 milijuna KM, su Austrija 96,1 milijun KM, Hrvatska 82 milijuna KM, Srbija 79,5 milijuna KM, Njemačka 76,9, Slovenija 70,7 i Italija 58,7 milijuna KM", rekli su iz FIPA. Najviše direktnih stranih investicija prošle godine je registrirano u djelatnosti trgovina na malo, 172,9 milijuna KM, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim mašina i opreme, 114,1 milijun KM i proizvodnja baznih metala 102,7 milijuna KM.

 

Kopirati
Drag cursor here to close