Tko brine o javnom interesu kada vlasti financiraju rad medija?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Institucije vlasti u BiH izdvajaju značajna sredstva za medije, najvećim dijelom na financiranje rada javnih medija, ali i na zakup medijskog prostora te izdvajanja u kontekstu oglašavanja. Istraživanje Centra za razvoj medija i analize pokazalo je da su tijekom 2013. i 2014. godine, na izdvajanja za medije, vlasti na svim nivoima u BiH potrošile oko 30 milijuna KM.

Istovremeno, istraživanja Medijskog opservatorija u jugoistočnoj Europi ukazuju na niz zabrinjavajućih zaključaka; iznimno je teško doći do preciznih podataka o točnim iznosima koje institucije vlasti na svim nivoima troše na financiranje medija i zakup medijskih usluga kako u javnim, tako i u privatnim medijima, nadzor nad utroškom sredstava i efektima izdvajanjima za medije praktično ne postoji; transparentnost pri donošenju odluka o dodjeli sredstava medijima i kriteriji dodjele su upitni, a zaštita i promocija javnog interesa u izvještavanju medija koji se financiraju iz javnog proračuna nisu osigurani, kao ni pitanje neovisnosti medija financiranih iz javnih proračuna.

U BiH ne postoji zakonska regulativa kojom bi bili jasno uređeni financijski odnosi između institucija i medija, na način da se osigura očuvanje integriteta medija i urednička neovisnost, transparentnost potrošnje javnog novca i zaštita interesa javnosti u programima medija koji se financiraju iz javnih proračuna. Nedostaje i neki oblik središnjeg registra u kojem bi, pored osnovnih podataka o svim medijima u BiH bili dostupni i ažurirani podaci o vlasničkoj strukturi i izvorima financiranja medija.

Ove podatke predstavili su panelisti okruglog stola koji je organiziran u Mediacentru 22. studenog ''Tko brine o javnom interesu kada vlasti financiraju rad medija?'' u svojim uvodnim izlaganjima.

Sudjelovanje u okruglom stolu uzeli su predstavnici javnih medija, revizorskih institucija, zakonodavne vlasti, medijski eksperti i istraživači, te gosti iz regije koji su razgovoru doprinijeli sa iskustvima Hrvatske i Srbije sa različitim modelima financiranja medija.

Predstavnici javnih medija ukazali su na problem neravnopravnog i oskudnog financiranja lokalnih javnih medija i činjenicu da financiranje javnih medija ovisi o samovolji aktualne vlasti na lokalnom nivou, bez ikakve sigurnosti i zaštite uredničke neovisnosti.

Sudionici okruglog stola su ukazali na potrebu za strukturalnim i sustavnim uređivanjem pitanja vezanih za financiranje medija iz javnog sektora, pa su neki od prijedloga išli u pravcu donošenja sveobuhvatne strategije za medije, kojom bi se riješilo pitanje pozicije i financiranja javnih RTV servisa, javnih lokalnih medija, ali i privatnih i neprofitnih medija, te bi se definirao javni interes u svim obrascima financiranja.

Potrebno je osigurati i neovisnost odlučivanja i efikasan monitoring trošenja novca i procjenu stvarnih efekata izdvajanja na kvalitetu novinarstva i javni interes.

Pitanje koje je također neophodno adresirati su i izvori financiranja fondova za medije, a neki od prijedloga su ukazali na moguću promjenu modela prikupljanja i raspodjele RTV pretplate ili uvođenje poreza na dohodak, kao i iskorištavanje sredstava koje Regulatorna agencija za komunikacije već prikuplja kroz naknade za dozvole u sektoru emitiranja i telekomunikacija.

Okrugli sto ''Tko brine o javnom interesu kada vlasti financiraju rad medija?'' dio je projekta Medijski opservatorij u jugoistočnoj Europi kojeg financira Europska unija.

Više informacija dostupno na www.media.ba

Institucije vlasti u BiH izdvajaju značajna sredstva za medije, najvećim dijelom na financiranje rada javnih medija, ali i na zakup medijskog prostora te izdvajanja u kontekstu oglašavanja. Istraživanje Centra za razvoj medija i analize pokazalo je da su tijekom 2013. i 2014. godine, na izdvajanja za medije, vlasti na svim nivoima u BiH potrošile oko 30 milijuna KM.

Istovremeno, istraživanja Medijskog opservatorija u jugoistočnoj Europi ukazuju na niz zabrinjavajućih zaključaka; iznimno je teško doći do preciznih podataka o točnim iznosima koje institucije vlasti na svim nivoima troše na financiranje medija i zakup medijskih usluga kako u javnim, tako i u privatnim medijima, nadzor nad utroškom sredstava i efektima izdvajanjima za medije praktično ne postoji; transparentnost pri donošenju odluka o dodjeli sredstava medijima i kriteriji dodjele su upitni, a zaštita i promocija javnog interesa u izvještavanju medija koji se financiraju iz javnog proračuna nisu osigurani, kao ni pitanje neovisnosti medija financiranih iz javnih proračuna.

U BiH ne postoji zakonska regulativa kojom bi bili jasno uređeni financijski odnosi između institucija i medija, na način da se osigura očuvanje integriteta medija i urednička neovisnost, transparentnost potrošnje javnog novca i zaštita interesa javnosti u programima medija koji se financiraju iz javnih proračuna. Nedostaje i neki oblik središnjeg registra u kojem bi, pored osnovnih podataka o svim medijima u BiH bili dostupni i ažurirani podaci o vlasničkoj strukturi i izvorima financiranja medija.

Ove podatke predstavili su panelisti okruglog stola koji je organiziran u Mediacentru 22. studenog ''Tko brine o javnom interesu kada vlasti financiraju rad medija?'' u svojim uvodnim izlaganjima.

Sudjelovanje u okruglom stolu uzeli su predstavnici javnih medija, revizorskih institucija, zakonodavne vlasti, medijski eksperti i istraživači, te gosti iz regije koji su razgovoru doprinijeli sa iskustvima Hrvatske i Srbije sa različitim modelima financiranja medija.

Predstavnici javnih medija ukazali su na problem neravnopravnog i oskudnog financiranja lokalnih javnih medija i činjenicu da financiranje javnih medija ovisi o samovolji aktualne vlasti na lokalnom nivou, bez ikakve sigurnosti i zaštite uredničke neovisnosti.

Sudionici okruglog stola su ukazali na potrebu za strukturalnim i sustavnim uređivanjem pitanja vezanih za financiranje medija iz javnog sektora, pa su neki od prijedloga išli u pravcu donošenja sveobuhvatne strategije za medije, kojom bi se riješilo pitanje pozicije i financiranja javnih RTV servisa, javnih lokalnih medija, ali i privatnih i neprofitnih medija, te bi se definirao javni interes u svim obrascima financiranja.

Potrebno je osigurati i neovisnost odlučivanja i efikasan monitoring trošenja novca i procjenu stvarnih efekata izdvajanja na kvalitetu novinarstva i javni interes.

Pitanje koje je također neophodno adresirati su i izvori financiranja fondova za medije, a neki od prijedloga su ukazali na moguću promjenu modela prikupljanja i raspodjele RTV pretplate ili uvođenje poreza na dohodak, kao i iskorištavanje sredstava koje Regulatorna agencija za komunikacije već prikuplja kroz naknade za dozvole u sektoru emitiranja i telekomunikacija.

Okrugli sto ''Tko brine o javnom interesu kada vlasti financiraju rad medija?'' dio je projekta Medijski opservatorij u jugoistočnoj Europi kojeg financira Europska unija.

Više informacija dostupno na www.media.ba