Tko je kriv za propast Fabrike duhana Mostar

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dok jedni za propast nekadašnjeg privrednog giganta krive bivše uprave, drugi kao krivca vide politiku, a treći razne lobiste.

"Država i politika su krivi što je Fabrika duhana Mostar (FDM) prestala s radom", stav je nekadašnje radnice tog propalog privrednog giganta Aide Kajtaz.

Dug Fabrike duhana, kako su naveli iz Tužiteljstva Hercegovačko-neretvanske županije, je bio milijunski, a nakon mnogih bezuspješnih pokušaja privatizacije i raskida ugovora sa bugarskom firmom Pazardžik zbog neispunjavanja ugovorenih obaveza, Vlada Federacije BiH je na svojoj posljednjoj sjednici prihvatila izvještaj Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o stanju u tom privrednom društvu.

Zadužila je Poreznu upravu FBiH - Županijski porezni ured u Mostaru da, kao povjeritelj, podnese zahtjev za pokretanje stečajnog postupka u firmi koja je prije rata poslovala vrlo uspješno.

Fabrika duhana je proteklih godina izgubila brojne sudske sporove koje su radnici dobili po tužbama za neisplaćene plaće, mirovinsko i zdravstveno osiguranje i druga potraživanja, a neki se još vode.

Aida Kajtaz, koja je 1983. sa 20 godina počela raditi u Fabrici duhana, je među 170 nekadašnjih radnika koji su podigli tužbe protiv Fabrike duhana Mostar.

Prije tri godine su njihove tužbe došle na red, a zadnje ročište je održano u listopadu prošle godine. Naredno je trebalo biti u travnju ove godine, ali i ono je odgođeno.

Pusta tvornička zgrada

Radnici su tužili Fabriku zato što im, kako tvrdi Kajtaz, nisu uplaćene pune godine mirovinskog osiguranja.

''Od 2007, pa čak i ponešto u 2005. i 2006, mirovinsko osiguranje nam nije uplaćeno. Od studenog 2007, kada je tvornica prestala s radom, pa do sada smo se vodili kao radnici. Ja osobno sam uzela radnu knjižicu u ožujku 2015. i otišla na biro za zapošljavanje. Neki još nisu. Nas nakon prestanka rada firme niko nije otpustio u pravom smislu te riječi, kao da firma radi. Meni osobno nedostaje oko 8,5 godina neuplaćenog staža'', navodi.

Sva oprema, uključujući mašine za proizvodnju cigareta, tvrde radnici, je prodana, jer je izgubljena svaka nada da će Fabrika duhana kroz nekog investitora ponovno zasijati starim sjajem.

Da bi se namirila potraživanja radnika, velika količina opreme koja se nalazila u tvornici je po nalogu nadležnih sudova prodana, tvrde iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Sudjelovanje državnog kapitala u Fabrici duhana Mostar je 67 posto.

''Neki dan sam bila u zgradi fabrike koja se nalazi u centru Mostara. Sve je to iskopano, počupano... Vjerojatno su ljudi dolazili pa uzimali što im treba. To su gomile šuta, zidova nema... Ne mogu vjerovati da je neko dopustio da se to dogodi'', kazuje Kajtaz.

Pošto je već u poznim godinama, kao i većina bivših radnika Fabrike duhana Mostar, Kajtaz se pita ko će je primiti u radni odnos.

Dok jedni za propast Fabrike duhana krive bivše uprave, drugi kao krivca vide politiku, a treći razne lobiste.

Iz izvora bliskih Tužiteljstvu Hercegovačko-neretvanske županije Al Jazeera saznaje da je prva istraga vezana za Fabriku duhana Mostar pokrenuta 2006. godine zbog duga prema Financijskoj policiji Porezne uprave FBiH.

Nakon toga, 2013. godine, tadašnji glavni tužitelj Tužiteljstva HNŽ Mladen Jurišić ponovo je otvorio istragu, a koja traje i danas.

U Tužiteljstvu HNŽ su kazali da se radi o složenom predmetu, sa velikom dokumentacijom, većim brojem svjedoka, od kojih se određene radnje moraju obaviti i putem međunarodne pravne pomoći, zbog čega istraga još traje.

U kaznenoj prijavi i izvještaju Financijske policije o FDM iz 2006. godine se navode kaznena djela zloupotrebe položaja ili ovlasti, nesavjestan rad u privredi, te zaključivanje štetnih ugovora.
Kao ključne godine u kojim je FDM dokrajčen, navodi se period od 2000. do 2003.

Mediji su ranije izvještavali o poslovanju Fabrike duhana Mostar sa dvije firme sa Cipra 2001. godine, a navodno je tu izgubljeno više od 1.250.000 eura jer su cigarete za izvoz prodavane po cijeni tri puta nižoj od tadašnjih cijena na domaćem tržištu.

Jedan od bivših članova Uprave Fabrike duhana Mostar, koji je u firmi bio aktivan do 2003, tvrdi da je za propast nekadašnjeg privrednog giganta, između ostalog, zaslužna i Fabrika duhana Sarajevo.

''Fabrika duhana u Mostaru je 1970-ih bila pred zatvaranjem. Tada je od vrha - politike, došlo naređenje da se pripoji Fabrici duhana Sarajevo. To je trajalo do rata. Nakon rata je mostarska fabrika nastavila da proizvodi 'Drinu specijal' u mekom pakovanju. Nažalost, pošto se tada firma zvala Fabrika duhana Sarajevo, u Patentnom zavodu u Beogradu sve cigarete su bile registrirane na sarajevsku fabriku. Cigareta je bila poznata kao 'Sarajevska Drina'. Nakon rata je Fabrika duhana Sarajevo tražila da naša firma ne stavlja njeno ime na cigaretu'', navodi izvor Al Jazeere koji se 1999. godine zaposlio u Fabrici duhana Mostar (identitet poznat redakciji).

Nebriga države

Ističe da se nakon poteza Fabrike u Sarajevu ništa nije moglo prodati.

''Kada sam došao, uputio sam dopis tadašnjem premijeru Edhemu Bičakčiću u kojem sam naveo da Fabrika u Mostaru nema svoj proizvod. Dvijetisućite godine je donesen zakon kojim je izjednačen porez na domaće i uvozne cigarete. Tada je drastično povećan uvoz cigareta iz Hrvatske, prije svega Rovinja. Mi smo već tada bili u teškoj situaciji, a konstantno je Fabrika duhana Sarajevo na svojim cigaretama uvodila nove znake razlikovanja od mostarskih'', ističe.

Al Jazeerin izor je tada, kako kaže, tražio da se otpusti dio radnika Fabrike duhana Mostar jer je prodaja prepolovljena, a s time i prihodi, ali da nitko nije htio ni razmišljati o toj opciji.

Navodi da je i 1999. i 2000. tražio hitnu privatizaciju, ali da do toga nije došlo.

''Ovdje se radi o nebrizi države. Govorio sam tada da je stečaj rješenje, a kada to nije prihvaćeno, ja sam dao neopozivu ostavku. Iza mene su došli ljudi koji su zagovarali preuzimanje Fabrike duhana Mostar od strane Fabrike duhana Sarajevo, ali ni to nije uspjelo. Političari se jednostavno nisu željeli detaljno pozabaviti tom temom'', objašnjava.

Dodaje da je Fabrika u Mostaru tada imala 160 zaposlenika, a nije imala proizvodnju.

Što se tiče optužbi da su se uvozne cigarete tada prodavale za tri puta manju cijenu od domaćih i poslovanja sa kiparskim kompanijama, Al Jazeerin izvor tvrdi da je to zaista bilo tako, ali da se mora uzeti u obzir da su dvije trećine cijene domaćih cigareta - porezi.

Izvozne cigarete, kaže, imaju samo proizvođačku cijenu i zato su jeftinije:

''Onda su to uradili tako da su pomnožili broj kilograma cigareta sa razlikom cijene. Na osnovu tih računica je nastao dug i taj navodno izgubljeni novac. Nikome nismo davali cigarete, a da nije platio.''
Sugovornik se pita zašto je tek sada pokrenut stečajni postupak, tvrdeći da je to trebalo puno prije uraditi.

Radnici čuvali tvornicu

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva potvrđeno je da je podnesen izvještaj federalnoj Vladi i da je on prihvaćen.

''Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je putem neposredne pogodbe, 18.06.2008. godine, zaključila Ugovor o kupoprodaji dionica poduzeća FDM sa kupcem Pazardžik–BT AD, Sofija, Republika Bugarska, koji je raskinut 2009. godine jer je prilikom kontrole izvršenja obaveza iz kupoprodajnog ugovora, konstatirano da se isti nije provodio; Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH je u više navrata raspisivala javne pozive za prodaju državnog kapitala u Fabrici duhana Mostar d.d. Mostar koje su završavale bezuspješno, jer u nekim situacijama potencijalni kupci nisu prihvatili minimum uvjeta za kupovinu, ili nije bilo ponuđača'', navodi se u izvještaju i dodaje se da financijski i revizorski izvještaji nisu rađeni od 2009. godine.

Važno je napomenuti da je na prijedlog tog Ministarstva, Vlada FBiH u periodu od 2009. do 2011. dva puta odobravala financijska sredstva za jednokratnu pomoć radnicima Fabrike duhana Mostar, za osiguranje imovine i obavljanje minimuma aktivnosti poslovanja.

U tom razdoblju su se radnici samoorganizirali na čuvanju i osiguravanju imovine bez naknada.

''Iako smo smatrali da treba ustrajati u pronalaženju potencijalnih investitora u ovo privredno društvo, obzirom na činjenicu da poduzeće ne radi, ima ogromne obaveze prema radnicima, poreznoj upravi i sl., u cilju sprječavanja daljnjeg urušavanja i nastanka veće štete na preostaloj imovini poduzeća, ovo Ministarstvo je predložilo poduzimanje radnji za pokretanje stečajnog postupka'', ističe se u priopćenju Ministarstva.

Kontaktirali smo i Fabriku duhana Sarajevo, ali odgovore na naša pitanja do vremena objavljivanja teksta nismo dobili.

Po nekim izvorima dug Fabrike duhana Mostar samo prema Poreznoj upravi i dobavljačima iznosi 14.000.000 konvertibilnih maraka (7.000.000 eura).