Trump je stari ekonomski nacionalist

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''U ovoj godini doznat ćemo kakav će Donald Trump biti predsjednik, Europa može očekivati daljnje snaženje populističkih političkih opcija što će se vjerojatno manifestirati na nizu izbora, a ekonomija će nastaviti s razdobljem najduljeg slabog rasta u posljednjih pola stoljeća'', osnovne su prognoze The Economista iz njegove publikacije Svijet u 2017..

Riječki Novi list navodi da, sudeći prema naslovnoj stranici, osnovno obilježje ove godine bit će ono što su urednici izdanja nazvali Planet Trump.

U članku istoga naziva Zanny Minton Beddoes (glavna urednica The Economista, prva žena u povijesti na toj funkciji) procjenjuje posljedice izbora Trumpa za predsjednika Sjedinjenih Američkih Država. Dakle, Trump je stari ekonomski nacionalist koji vjeruje da je slobodna trgovina uništila američku ekonomiju i to će uvelike odrediti njegovu politiku.

Infrastrukturni projekti koje Trump najavljuje mogli bi, kako piše Minton Beddoes, ubrizgati adrenalinsku injekciju u američku ekonomiju, a njemu će posao biti olakšan time što republikanci imaju većinu u oba doma Kongresa, prenosi Novi list.

U unutarnjoj politici na udaru će biti Obamacare, odnosno Obamin zakon o zdravstvenom osiguranju, a veliku važnost imat će i kadrovsko popunjavanje Vrhovnog suda. Sudeći prema onome što je govorio u kampanji, od Trumpa se u vanjskoj politici može očekivati ono što Minton Beddoes naziva introvertnost. Tu će introvertnost nastojati eksploatirati autoritarni režimi. Kineski predsjednik Xi Jinping će nastojati ispuniti prostor koji će Sjedinjene Države isprazniti napuštanjem Transpacifičkog trgovinskog partnerstva, a Putin će mirno nastaviti sa svojom politikom, posebno prema Ukrajini.



Može se očekivati i trgovinski rat s Kinom uvođenjem zaštitnih carina, na udaru će biti i Pariški sporazum o klimatskim promjenama, a upitno je i kakva će biti američka pozicija na Bliskom istoku u pregovorima između Izraela i Palestinaca. Trump je zagovornik pregovora i postizanja mirovnog sporazuma, ali preseli li veleposlanstvo SAD-a u Jeruzalem, a ima naznaka da bi to mogao učiniti i priznati Jeruzalem kao glavni grad Izraela, američka pozicija u tim pregovorima bit će znatno oslabljena.

U ekonomiji nas očekuje, piše Leo Abruzzese, nastavak najdužeg razdoblja slabog ekonomskog rasta u posljednjih pola stoljeća. Nema naznaka snažnog oporavka kakav se očekivao nakon krize iz 2008. godine, a Economist Intelligence Unit predviđa globalni rast od 2,5 posto.
Abruzzese napominje da EU već godinama raste po stopi od dva posto (ako i toliko), Japan se bori da dosegne stopu rasta od jedan posto, Kini se predviđa rast od šest posto (a u 2018. pad na četiri posto), i u tim okolnostima Indija kojoj se predviđa rast od 7,5 posto izgleda poput ekonomskog sprintera. Trumpova antitrgovinska politika će pogoditi svjetsku ekonomiju, smatra Abruzzese, ali ne 2017. godine, osim ako već u prvoj godini mandata ne započne carinski rat s Kinom.

Europske će tradicionalne stranke i dalje biti nemoćne pred sve snažnijim populistima, a sljedeće godine u fokusu će biti, kako piše Matt Steinglass »bombastični plavušani«. Uspon ekstremnih stranaka i ljevice i desnice u Europi je započeo znatno prije pojave Donalda Trumpa, piše Steinglass, a taj će uspon ove godine završiti, ali ne zato što te stranke više neće snažiti nego zato što one više neće biti ekstremne, odnosno neće imati rubnu poziciju. Zahvaljući snaženju, njihova pozicija više nije rubna nego su sve više u središtu političke raspodjele moći.

Prvi veliki test za populiste bit će parlamentarni izbori u Nizozemskoj gdje će Geert Wilders (kojega zbog boje kose zovu »veliki plavi Štrumf«) i njegova populistička Stranka slobode pokušati pobijediti, što ne znači da će uspjeti i formirati vladu. Mjesec dana nakon Wildersa u Nizozemskoj, izbornu borbu vodit će francuska plavuša Marine Le Pen u pokušaju da postane prva predsjednica Francuske. U drugi krug gotovo sigurno ulazi, a kako sada stvari stoje predsjednica ipak ne bi trebala postati. Nakon njemačkih parlamentarnih izbora kancelarka bi i dalje mogla biti Angela Merkel, ali moguća je posljedica populističkog vala to da će Angela Merkel u Europi biti nikada usamljenija.

Steinglass tvrdi i da taktika velikih tradicionalnih stranaka, stvaranje velikih koalicija kako bi suzbile populiste, više neće biti uspješna.

Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti, u izjavi za Novi list ustvrdio je da se tradicionalne velike stranke velikim koalicijama, formalnim poput one u Njemačkoj, ili neformalnoj poput one u Španjolskoj, brane od rastućeg populizma.

''Ta obrana za sada funkcionira, ali je u nju ugrađena greška. Te stranke stvaraju koalicije između sebe i time potvrđuju upravo ono što populisti tvrde, a to je svi ste vi isti'', smatra Šalaj.