Bankari zabrinuti
Tvrtke ne mogu vratiti milijardu, a građani pola milijarde KM
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Od ukupnih kredita plasiranih pravnim osobama u iznosu od 5,8 milijardi KM, do sredine ove godine u kategorije B do E (problematični krediti s kašnjenjem) klasificirano je i dalje zabrinjavajuće visokih 28,1 posto ili 1,6 milijardi KM, pokazuju najnoviji podaci Agencije za bankarstvo.
Realni sektor
Pokazatelj za sektor stanovništva je bolji, od ukupno odobrenih kredita stanovništvu u iznosu od 5,7 milijardi KM, u navedene kategorije klasificirano je 12,4 posto ili 703 milijuna KM, što je također visoka razina.
Podaci su to Agencije za bankarstvo FBiH, iz koje konstatiraju da su navedena kretanja rezultat stanja u realnom sektoru i djelovanja ekonomske krize na gospodarstvo i ukupnu ekonomiju u BiH, zbog čega kreditni portfolio pravnih osoba ima znatno lošiji kvalitet od sektora stanovništva. Najvažniji indikator kvaliteta kreditnog portfolija je udio nekvalitetnih kredita.
''Od ukupnih nekvalitetnih kredita (NPL - apsolutno loša kategorija) na pravne osobe odnosi se 66 posto, a na stanovništvo 34 posto, kao i na kraju 2014. godine. U prvoj polovini 2015. udio nekvalitetnih kredita kod sektora stanovništva na istom je nivou, dok je kod pravnih osoba blago smanjeno. Od ukupnih kredita plasiranih pravnim osobama, na nekvalitetne kredite odnosi se 18 posto ili jedna milijarda KM. Za sektor stanovništva iznose 9,7 posto ili 549 milijuna KM'', navodi se.
Opća potrošnja
Najveći udio u ukupnim kreditima pravnih osoba imaju sektori trgovine 20,2 i proizvodnje 13,9 posto, a kod stanovništva najveći udio imaju krediti za opću potrošnju 38,4 i stambeni krediti 9,7 posto. Razina kredita plasiranih sektoru proizvodnje od 1,6 milijardi KM ostao je isti kao i na kraju 2014. godine, dok su nekvalitetni krediti u prvoj polovini 2015. godine neznatno smanjeni za jedan posto ili četiri milijuna KM, odnosno na 373 milijuna KM.
S druge strane, kreditiranje sektora trgovine u prvoj polovini 2015. povećano je za 62 milijuna KM, odnosno na nivo od 2,3 milijarde KM. Nekvalitetni krediti kod ovog sektora smanjeni su za pet posto ili 16 milijuna KM, sa 30. lipnja 2015. godine iznosili su 333 milijuna KM.
Kod stanovništva je prisutan blagi rast nekvalitetnih kredita kod sve tri grupe kredita po namjeni, a najviše kod stambenih kredita: za pet posto ili deset milijuna KM. Najlošiji pokazatelj udjela nekvalitetnih kredita od 28,5 posto imaju krediti plasirani obrtnicima, piše Avaz.
Relativno visoku razinu nekvalitetnih kredita od 16,7 posto imaju stambeni krediti (na kraju 2014. godine 15,9 posto), dok krediti za opću potrošnju, s najvećim udjelom od 38,4 posto u ukupnim kreditima, imaju najniže sudjelovanje nekvalitetnih kredita od 7,4 posto.