U BiH nije osiguran ni minimum za provođenje ekonomske politike

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prije točno pola godine svekoliku javnost u Republici Hrvatskoj zaintrigirao je plan i program konsolidacije javnih financija studenata zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivana Majića i Mateja Bule. Ova dvojica izvrsnih studenata zagrebačkog Ekonomskog fakulteta bi prema predstavljenom programu državni proračun tijekom četverogodišnjeg razdoblja srezali za 7,68 milijardi kuna.

Kako su otkrili u razgovoru za Bljesak.info, za kreiranje njihova programa nije postojao nikakav poseban motiv. Mediji su, kako kažu, neočekivano dobro popratili njihovo izlaganje na jednom okruglom stolu.

Prema njihovom programu za buduću vladu najbolnija bi bila prva godina mandata kada bi morali uslijediti najsnažniji rezovi teški 4,68 milijardi kuna. Rezove bi najviše osjetili zaposleni u javnim službama čije bi plaće bile smanjene za pet posto (1,5 milijardi kuna). Osim njima, došlo bi i do smanjenja subvencija u poljoprivredi (1,4 milijarde kuna) te smanjenja mirovina (povlaštenih za pet posto, a običnih za dva i pol posto). 

Dominantno pozitivne reakcije

- Osnovna je ideja bila smanjiti državnu potrošnju, manjak u proračunu i javni dug kako bi država dobila bolji kreditni rejting i time omogućila da poduzeća, građani i ona sama jeftinije pribavljaju kredite. Osim toga, velikim se smanjenjem poreza u sferi kapitala željelo olakšati poslovanje domaćim poduzetnicima da mogu početi snažno zapošljavati nove radnike, ali i atraktivnom poreznom politikom privući strane kompanije u našu zemlju kako bi ovdje zapošljavale domaću radnu snagu, govori Matej Bule na početku razgovora za Bljesak.info.

- Reakcije su bile dominantno pozitivne, ali naravno bilo je i onih negativnih. Jednostavno ne možete ugoditi svima. Bilo je nekoliko konstruktivnih kritika i doprinosa raspravi te nekoliko ispraznih ideologiziranih napada na Mateja i mene, dodaje njegov prijatelj i kolega Ivan Majić.

Neki analitičari smatraju kako hrvatski proračun ne bi podnio oko tri milijarde kuna manjka ukoliko bi, kako najavljuju, došlo do smanjenja poreza na dobit i ukidanja poreza na kapitalnu dobit i prihoda od štednje. No, naši su sugovornici mišljenja kako situacija s punjenjem proračuna ipak nije toliko loša.

 - To pokazuju i podatci za 2015. godinu i prvi kvartal 2016. godine, gdje je deficit proračuna bio ispod svih pesimističnih očekivanja. Mi smo u našim prognozama deficita bili nešto optimističniji, što se pokazalo točnim pa je naš prijedlog sasvim opravdan, smatra Bule.

Ekonomske teme strane većini građanima

Javnost je posebno zanimalo, pa tako i nas u razgovoru, zašto jedan ovako jasan program konsolidacije javnih financija dolazi od strane studenata, a ne političara, odnosno vlasti koja bi se o tome trebala brinuti. Ni mladi intelektualci ne znaju odgovor na često postavljeno pitanje. Odgovor, kako kažu, mogao bi se tražiti u činjenici da je priča oko proračunu suhoparna, dosadna, kompleksna i mnogima veoma strana.

- Svakako da su te kompleksne ekonomske teme strane većini građana, a time i političari posvećuju manje pozornosti takvim temama. Međutim, visok javni dug i eventualna nemogućnost otplate dospjelih obveza predstavljaju prvorazrednu ugrozu nacionalne sigurnosti. Zato nam je uporno ignoriranje tih tema od strane političara neiscrpan izvor čuđenja, poručuje Majić za Bljesak.info.

Iako su im pojedini analitičari zamjerili što su u svome programu premalo posvetili političkoj analizi izvedivosti ovakvog programa, mladi ekonomisti tvrde suprotno i ističu kako je problem u činjenici da u hrvatskom trenutno ne postoje dovoljno sposobne i talentirane osobe koje bi uvjerile građane u nužnost pravih reformi.

- Politika je umijeće mogućega, a naš program spada u sferu mogućega. Već smo vidjeli mnoge slučajeve gdje su vlade uspjele učiniti radikalan zaokret u ekonomskoj politici i ostati na vlasti. Možda je najbolji primjer britanska premijerka Margaret Thatcher i njezinih jedanaest godina na čelu Ujedinjenog Kraljevstva. To što se netko u Hrvatskoj ne osjeća dovoljno sposobnim ili talentiranim uvjeriti građane u nužnost takvih promjena te ih u konačnici provesti nije dokaz da je naš prijedlog politički neizvediv, tvrde mladi ekonomisti.

Bez ideologizacije programa

Kako su svojim programom dirnuli u osinje gnijezdo možda ponajbolje svjedoči kritika od strane Srpskog narodnog vijeća (SNV) i njihovog glasila koji ih je nazvao libertijancima „koji tehniciraju egzistencijama slabih i nezaštićenih, te bez krzmanja izlaze ususret moćnima i nezajažljivima“. U takvoj kritici, kako kažu, ne vide ništa suvisla osim običnog ideološkog obračuna koji dolaze od strane onih koji izdašno uživaju javni novac.

- Kritika medija Srpskog narodnog vijeće je, naravno, dobrodošla, iako bi se taj medij trebao baviti manjinskim pitanjima, a ne ideološkim obračunima. Ipak, oni koji su pročitali spomenuti članak u cijelosti mogu vidjeti da, kada se izuzmu verbalne akrobacije i duhovitost autora, tekst ostaje bez jednog jedinog argumenta. Zbog toga ne vidim drugog razloga za takav čak i osobni napad na mene i kolegu, osim osobnog interesa, s obzirom da predlažemo smanjenje državne potrošnje dok se Srpsko narodno vijeće veoma izdašno financira javnim novcem pa se možda osjećaju izravno pogođeni, naglašava Bule za Bljesak.info.

- Mi nismo libertarijanci, niti je naš prijedlog ideologiziran, a ako ga već moramo svrstati u politički spektar, tada se može reći kako je u duhu ekonomske politike kakvu bi trebale zastupati stranke desnoga centra. Dakle, politički mainstream kao HDZ u Hrvatskoj ili BiH, CDU u Njemačkoj, Konzervativci u Ujedinjenom Kraljevstvu itd., dodaje Majić.

Vidljivi određeni pomaci

Svjesni težine provedivosti predloženog programa, mladi intelektualci su odmjereno u svojim izjavama tvrdili kako prijedlog „nije operativan plan koji bi Ministarstvo financija moglo jednostavno provesti nego je to politički program koji bi sve stranke tijekom predizborne kampanje i cijelog parlamentarnog razdoblja trebale koristiti za pristupanje ekonomskim problemima”. Nakon pola godine nakon predstavljenog programa, kako kažu, vide određene pomake.

- Vlada na čelu s Tihomirom Oreškovićem je napravila određeni iskorak po tom pitanju, što svakako pokazuje proračun za 2016. godinu i smjernice za ostale godine. Očekuje se da će deficit državnog proračuna biti znatno ispod 3 posto BDP-a, čime se zadovoljavaju određeni kriteriji, tvrdi Bule i dodaje kako je prethodna Vlada Kukuriku koalicije 2012. godine imala priliku postaviti hrvatsku ekonomiju na zdrave noge.

- Nažalost, ta je prilika ne samo izgubljena, već smo u tom razdoblju imali nezapamćeno pogoršanje svih ekonomskih parametara. HDZ-ova i MOST-ova vlada je imala priliku za popravni, a vidimo kako je završila unatoč ohrabrujućem početku s proračunom za 2016. godinu. Bojim se da će ona Vlada koja bude u Banskim dvorima od listopada morati spašavati što se spasiti da. Hrvatsku u narednom razdoblju čekaju rekordno visoke otplate javnoga duga u iznimno nepovoljnom trenutku za našu ekonomiju, naglašava Bule za Bljesak.info.

Nesređeno političko uređenje

S mladim ekonomistima pred kojima je svjetla budućnost razgovarali smo tijekom njihova boravka i odmora u Hercegovini. Naime, ono što su rijetki znali, obojica su podrijetlom iz Hercegovine. Matejev otac je iz Prćavaca kod Čapljine, a majka iz Stubice pokraj Ljubuškog, dok je Ivanov otac iz Drinovaca, a majka iz Klobuka. Tako svoje slobodno vrijeme nerijetko provode na rodnoj grudi svojih roditelja.

Iz istog razloga nismo ni mogli preskočiti priču o ekonomskim prilikama u Bosni i Hercegovini. Loša ekonomska politika u našoj zemlji je, prema našim sugovornicima, produkt nestabilnog političkog okruženja. 

- Sasvim je jasno kako nesređeno političko uređenje u Bosni i Hercegovini trajno onemogućava značajniji ekonomski razvoj. Jedan od tri naroda je politički obespravljen, a drugi narod konstantno ruši državne institucije koje trebaju osigurati vladavinu prava i red kao preduvjete za stabilan ekonomski napredak. U takvoj situaciji u potpunosti je besmisleno govoriti o ekonomskoj politici države, budući da nije osiguran minimum za njezino provođenje, a to je stabilno političko okruženje, tvrdi Majić i dodaje kako je u Republici Hrvatskoj sasvim druga priča.

- Hrvatska ima stabilan i održiv politički sustav pa se mogu razmatrati ekonomske politike, odnosno fiskalna i monetarna politika. Što se tiče monetarne politike, njezini su dosezi zbog svima nam već znanih razloga veoma ograničeni pa govorimo zapravo samo o fiskalnoj politici, odnosno politici prikupljana i trošenja javnoga novca. Zašto je ona u Republici Hrvatskoj tako loša? Iz razloga što se proračunski novac već godinama troši za pogodovanje interesnim skupinama s ciljem zadobivanja njihove naklonosti, a nerijetko ti procesi budu popraćeni i kriminalnim aktivnostima, korupcijom i nepotizmom, zaključuje Majić.

Hercegovački poduzetnički instinkt

Kao velikim zaljubljenicima u ekonomiju i poduzetništvo nije im promaknula smiljomanija koja je zavladala širom Hercegovine. Upoznati su, kako kažu, s aktualnom situacijom oko sadnje i otkupa smilja i nadaju se kako će mali čovjek imati koristi od toga.

- U ovome svemu što se događa oko smilja jasno se vidi jedan pravi primjer uređenog hercegovačkog poduzetničkog instinkta. Zato i ne čudi što je Zapadnohercegovačka županija, pored Sarajevske, najrazvijenija u BiH. Perspektivu u proizvodnji smilja može narušiti nagli pad otkupne cijene. No, proizvođače ne treba obeshrabriti ako otkupna cijena jednog dana bude i nešto niža, poručio je Bule na koncu ugodnog razgovora za Bljesak.info.

Svoju budućnost, jednoglasno potvrđuju, vide u Hrvatskoj. Njihov posao će svakako biti vezan uz ekonomiju, politički angažman ih baš previše i ne zanima.