U Čapljini se održava skup o zaštiti i upravljanju vodama

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Konferencija pod nazivom "Zaštita i upravljanje vodama" održava se danas u Čapljini, u organizaciji Općine Čapljina, a pod pokroviteljstvom Vlade Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ), resornog županijskom ministarstva, Agencije za vodno područje Jadranskog mora te Elektroprivrede HZHB.

Kako su ističu organizatori, cilj ovog skupa usmjeren je na iznalaženje najboljih rješenja koja će donositeljima odluka dati konkretne preporuke za bolje upravljanje i zaštitu vodnih resursa HNŽ-a i šireg područja Hercegovine.

"Ova područja nalaze se na ekološki vrlo osjetljivoj podlozi, kršu. Zbog specifičnosti i velike osjetljivosti krškog terena, zaštita voda mnogostruko je složenija nego u područjima drugačijih litoloških i hidrogeoloških obilježja", navode organizatori te dodaju kako će današnje okupljanje različitih interesnih skupina iz gospodarskog, privatnog i nevladinog sektora, znanstvenog područja kao i federalnih i državnih institucija pridonijeti uspješnijem dijalogu u području upravljanja, zaštite i monitoringa voda.

Na skupu će biti predstavljene i metode u obradi te pročišćavanju otpadnih voda te ostale tehnološke mogućnosti i iskustva tvrtki iz Austrije, Slovenije i Hrvatske. Također će biti riječi o pripremama plana upravljanja vodama vodnog područja i komunalni infrastrukturni projekti na vodnom području Jadranskog mora u FBiH, Bit će riječi i o nacionalnoj strategiji, problemu zaslanjenosti i utjecaju na poljoprivredu te stanju i perspektivama vodoprivrede u HNŽ-u.

Predsjednica Organizacijskog odbora dr.sc. Mirjana Milićević uoči ovog skupa osvrnula se na zaštitu vode kao energetskog resursa, posebno u HNŽ-u gdje se samo u sustavu rijeke Neretve ima 6 hidroenergetskih objekata, izuzevši reverzibilnu HE Čapljina koja koristi vode Trebišnjice.

„S aspekta energetike, vode su tretirane kao važan energetski resurs ali upravo korištenje voda u hidroenergetskim zahvatima određuje intenzitet cirkulacije što ostavlja posljedice u drugim područjima odnosno prirodnom sustavu. Konkretno u našoj županiji izražen je problem upravljanja vodama čije se posljedice već uvelike osjete u ekosustavima Hutovog blata i delte Neretve“ navodi Miličević, napomenuvši kako su to sve problemi koji muče i susjedne zemlje Hrvatsku i Crnu Goru.

„Sva ova područja povezuje krška podloga koja ne prepoznaje administrativne granice već ima izrazito razvijenu mrežu podzemne cirkulacije voda koju je često nemoguće pratiti. U takvom stanju neizbježna je kvalitetna suradnja koja sad, kad smo na vratim Europske unije dozvoljava korištenje predpristupne pomoći putem prekogranične suradnje“ navela je Miličević.