U Crnog Gori kvadrat stana duplo skuplji nego u Beču

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Crnoj Gori ima 58.000 praznih stanova, podaci su nacionalnog Zavoda za statistiku - Monstata. Građevinari tvrde da svi zajedno nemaju ni 1.000 neprodanih stanova, trgovci nekretninama se žale da godinama ništa ne mogu prodati, a građani se kunu da bi radije kupili stan u Beču nego u Podgorici, jer je duplo jeftiniji.

Podatak Monstata je dobiven u okviru popisa stanovništva 2011. godine, a ako je do sada, unatoč krizi, promijenjen, prije će biti da je veći broj praznih stanova, s obzirom da građevinari ne prestaju zidati i ne spuštaju cijenu kvadrata, banke se drže visokih kamata, a građanima padaju plaće ili ostaju bez posla, prenosti Tanjug.

Praznih 58.000 stanova, ako u prosjeku koštaju po 50 tisuća eura, predstavljaju tri milijarde eura mrtvog kapitala, a ukoliko je vjerovati građevinarima da nemaju zalihe u stanovima, barem je pola ovog fonda "opralo" nečije pare.

To bi, ujedno, bilo i jedino objašnjenje zašto u njima ne obitavaju nečiji podstanari, kako ne bi bili mrtav kapital i kako bi pala cijena zakupa.

Za četvrti kvartal ove godine planirane su izmjene Zakona o porezu na nekretnine, kojim će se dodatno sagledati ova materija, posebno za oporezivanje sekundarnih objekata, prije svega praznih stanova, odnosno onih koji se u poslovnim knjigama građevinskih tvrtki vode kao "zalihe gotovih proizvoda", najavili su iz Ministarstva financija.

Očigledno je da vlada ima veliki problem da naplati porez od građevinara jer nemaju novca, a do sada je po tom osnovu makar postala vlasnik dva stana u Podgorici od kojih jedan dat za smještaj poreznih inspektora, a drugi vraćen vladinoj Komisiji za stambena pitanja.

Iz Ministarstva financija podsjećaju da porezno zakonodavstvo ne poznaje kategoriju "prazni stanovi", tako da za njih ne vrijedi poseban porezni tretman i dodaju da prihod od poreza na nekretnine u cijelosti pripada općinama, pa one same kreiraju poreznu politiku u tom domenu.

Građani Podgorice, ljuti što je cijena jednog kvadrata stana tri puta veća od prosječne plaće, odlučuju se za stambene kredite samo ako rade u državnoj službi, jer jedino tako mogu biti sigurni da će ostati 20 godina na poslu i da će im država pomoći nižim kamatama ili povoljnijim kreditima.

U očekivanju boljih vremena, mnogo ljudi sanja da se jednog dana usele u vlastiti stambeni prostor, država se nada da će izmjenom zakona poboljšati stanje, dok građevinari čekaju u redu pred državnim vratima za olakšice i pitanje je može li se i kako razbiti taj krug u kome su gotovo svi nezadovoljni.