Planiranje
U pripremi novi Beograd na vodi
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Na Adi Huji u Beogradu bit će izgrađen moderan stambeno-komercijalni kompleks, kažu u Gradskoj upravi Beograda. Kako se navodi, veći dio tog dunavskog poluotoka bit će izletište sa sportskim terenima i uređenim zelenim površinama.
Glavni gradski urbanista Milutin Folić je rekao da, prema Generalnom planu Beograda, područje Ade Huje nije cijelo planirano za izletište, ali da veliki dio jeste, piše B92. Predviđeno je izmještanje industrijske zone, kao što je to urađeno u okviru projekta Beograd na vodi, kaže Folić i dodaje da će se na prostoru Ade Huje možda graditi i visoki objekti.
"To područje od preko 100 hektara uz rijeku jeste jedan od najvećih potencijala Beogada", kaže Folić najavljujući da će uskoro biti riješeno pitanje kanalizacije koja se izlijeva u rukavac iza Ade Huje.
Glavni urbanista objašnjava da će se na jednom dijelu Ade Huje, iza rukavca, nalaziti zelene površine, sportski sadržaji i dio koji će biti nalik na Adu Ciganliju, a preko špica Ade Huje je planirana i izgradnja mosta, nizvodno od sportskih sadržaja.
Folić navodi da je jedan od prvih koraka u sređivanju tog prostora rješavanje problema neprijatnih mirisa i da je gradska Direkcija za građevinsko zemljište predvidjela da se kanalizacija preusmjeri na veliki kolektor koji ide do Velikog Sela, gdje se sada nalazi privremeno postrojenje za preradu otpadnih voda.
On je dodao da je u Velikom Selu planirano i postrojenje za preradu otpadnih voda, čime će dugoročno biti riješeno pitanje kanalizacije u tom dijelu Beograda.
Palilulsko priobalje Ada Huje, koje na keju ima šetalište sa sportskim i dječjim sadržajima i ugostiteljskim objektima, nalazi se nizvodno od Pančevackog mosta na samo četiri kilometra od centra Beograda, a proteže se od Pančevačkog mosta do Višnjice.
Na Adi Huji se nalaze i najveća karting staza na Balkanu, zatim teren za odbojku na pijesku, kao i tri teniska terena, dva sa šljakom i jedan betonski. Dio keja je uređen kao pristanište, a na jednom mjestu se nalaze rilaz za brodove i putnike. Ada Huja je okružena naseljima Karaburma, Rospi Chuprija, Višnjička Banja i Vilinim vodama na zapadu.
"Radi se na tome da se poveže kanalizacija sa velikim kolektorom koji ide do Velikog sela. Projekti su u izradi i kada budu gotovi bit će izabrani izvođači. Očekujem da to krene ili do kraja godine ili početkom slijedeće godine", rekao je Folić.
Zelena oaza Ada Huja je bila 1960. pretvorena u gradsku deponiju i godinama se na tom prostoru odlagalo smeće iz cijelog Beograda, dok deponija nije preseljena u Vinču. Folić kaže da gradske vlasti i Urganistički zavod rade na tome da se nekadašnje industrijske zone u gradu polako pretvaraju u zone za stanovanje i komercijalu.
"Kao u većini europskih gradova, industrija mora da se izbaci iz centra grada, kao što je to urađeno na prostoru Beograda na vodi. Isto će se dogoditi i na Adi Huji i mi smo za Adu Huju kroz Generalni plan predvidjeli da to bude stambeno-komercijalna zona", naveo je on.
Folić je najavio da će u drugoj polovini godine biti raspisan urbanistički natječaj na kome će arhitekti i urbanisti moći iznijei svoje viđenje kako se treba urbanizirati taj dio grada - 'da li će to biti objekti: pet plus četiri ili pet plus pet ili visoki objekti poput Beograda na vodi, kuda će proći glavne prometnice i slično odnosno na koji način će taj dio Beograda sići na rijeku'.
Riječ je o razvoju lokacija po sličnom konceptu kao što slučaj sa Beogradom na vodi, na primjer, Bloka 18 i brodogradilišta, Ade Huje, Luke Beograd, Marine Dorćol... Glavni urbanista kaže i da će poslije tog natječaja za Adu Huju biti završen plan detaljne regulacije, nakon čega će biti moguće razvijanje infrastrukture.
Na Adi Huji se i dalje obavlja istovar otpada i nalaze se ostaci propalih betonjerki, deponije pijeska i šljunka, stovarišta i tvornica papira. Početkom 20. stoljeća područje Ade Huje je bilo pokriveno vinogradima i bujnom vegetacijom kojima su pogodovali povoljni vjetrovi, ali i prirodnim termalnim izvorima.
Višnjička banja je i dobila naziv po izvoru ljekovite sumporne vode na obali rukavca. Rimljani su na tom prostoru gajili vinovu lozu i pravili prva javna kupatila ljekovitih voda, a najveća keltska nekropola pronađena je iznad Ade Huje na Rospi Ćupriji.
Građanska inicijativa i ekološki pokret 'Supernatural 2011.' započeo je projekat revitalizacije ekosustava Ade Huje, pa je 12 hektara na špicu Ade Huje pretvoreno u park koji je proglašen za jedan od 25 najboljih ekoloških projekata u Europi. Očišćeno je i obnovljeno zemljište, zasađeno više od 500 sadnica drveća, preko 2.000 biljaka i napravljeno pet vrtova.
