Udruženje geografa: Ostavite Bunu prirodi, ona ne trpi ishitrene odluke

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Udruženje geografa u BiH reagiralo je na planiranu izgradnju mini hidrocentrala na Buni. U reagiranju koje je upućeno Predsjedniku vlade Hercegovačko-neretvanske županije Nevenku Hercegu poručuju kako bi Bunu trebalo ostaviti prirodi, te kako ona ne trpi ishitrene odluke.

Navode kako su članovi ovog udruženja preko društvenih mreža i elektronskih glasila saznali o namjeri vlade Hercegovačko-neretvanske županije da daje koncesiju za izgradnju mini hidrocentrala u slivu Neretve nizvodno od Mostara, točnije na vodotoku Buna, njenom ušću u Neretvu.

Kažu kako ne bi znali ništa o izgradnji hidrocentrala da se nisu oglasila razna nevladina udruženja.

Nelogičnosti u Studiji

''Slijedom tih događanja ušli smo u analizu dokumenata koji se tiču ovih projekata. Iz istih smo saznali niz propusta koje Vlada Hercegovačko-neretvanske županije putem resornog ministarstva treba otkloniti, kako bi revidirala svoje ranije zamisli koje su pretočene u projekte, a posebno onaj koji definira „Studija utjecaja na okoliš za MNE Buna (MNE Buna 1 i MNE Buna 2)“, čiji su autori Građevinski fakultet Sveučilišta i Građevinski istraživački centar oba iz Mostara.
Našom analizom smo se uvjerili da Studija o kojoj je riječ, nije ispunila sve obaveze koje proizlaze iz Povelja, koje propisuje Europska Unija, a koje se odnose na Procjenu utjecaja na okoliš poznata pod nazivom Direktiva Europske Unije o procjeni utjecaja na okoliš. Navedena studija ne razrađuje sve potrebne elemente predviđene definicijom procjene utjecaja na okoliš, a što je morala sadržavati'', priopćilo je udruženje Geografa.

Oni smatraju da je postupak procjene trebao biti proveden već u ranoj fazi planiranja zahvata i to prije izdavanja lokacijske dozvole. Također navode kako je postupak strateške procjene plana i programa na okoliš morao biti usklađen s odredbama direktive 2001/42/EZ o procjeni učinaka pojedinih planova i programa na okoliš.

''Studija procjene utjecaja na okoliš morala se bazirati na nenamjerne i namjerne negativne utjecaje uz obaveznu konzultaciju javnih znanstvenih autoriteta, koji su svojim znanstvenim radovima duboko ušli u suštinu okolinske znanosti. Na ovaj način bi se dovoljna pažnja poklonila znanstvenom predviđanju mogućih negativnih učinaka po prirodnu sredinu. Osnovni nedostatak Studije nalazi se u činjenici da nije provedena najšira javna rasprava sa lokalnom zajednicom i javni diskurs sa stručnjacima iz ove oblasti, što nalaže Direktiva Europske Unije. Da se ovo uvažilo svakako bi rezultat bio drugačiji od davanja koncesije'', rekli su iz Udruženja geografa.

Svako graditeljstvo, osim prirodnog, na Buni je uništavajuće

Smatraju vrlo neumjesnim što je u predmetu Buna poskupljeno suprotno od međunarodnih direktiva iz oblasti životne sredine, a posebno onih koja su stavljena u posebni nivo zaštite još u bivšoj državnoj zajednici, od kada se ništa suštinski nije izmijenilo, kako bi se preinačio ili ukinuo njihov nivo zaštite.

''Izvorište, tijek i ušće Bune u Neretvu su toliko prirodno raritetni da za njih ne postoji bilo koja cijena, pa ni predložena koncesija. Svako graditeljstvo, osim prirodnog, na Buni je uništavajuće. Vladari svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini bi trebali, jednom za svagda, shvatiti da različiti nivoi zaštite ne trpe iste nivoe antropogene izmjene, jer se njima gubi primarni značaj namjene. Treba shvatiti da se prirodni spomenici ostavljaju izvan domašaja neposrednih antropogenih zahvata i prepuštaju isključivo njihovom prirodnom samorazviću'', objašnjavaju iz Udruženja geografa.

Krško-hidrografski biser

Na kraju su pozvali predsjednika vlade, resorne ministri, da razmislite o poduzetim koracima o davanju koncesije na krško-hidrografski biser poznat i prepoznatljiv u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Inače, lokalno stanovništvo pokrenulo potpisivanje peticije protiv izgradnje hidrocentrala na Buni.

Tom peticijom se želi spriječiti investitora u dobivanju građevinske dozvole. Također je urađena neovisna studija koja je pokazala štetnost izgradnje ovih objekata na floru i faunu na ovom području.

Podsjećamo, gradnja hidrocentrala u Buni bi trebala početi u lipnju, a na području Hercegovine je planirana izgradnja 30-tak hidrocentrala.