Ukinite carinu na nelegirani aluminij i omogućite gospodarski zamah

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Direktor Aluminija d.d. Mostar, Mario Gadžić, prije nekoliko mjeseci, točnije, 30. siječnja 2017. godine, ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirku Šaroviću, kao i još 14 vodećih dužnosnika i mjerodavnih ministara na svim razinama vlasti, uputio je zahtjev za ukidanjem carinske pristojbe za nelegirani aluminij, sirovine potrebne za proizvodnju primarnog aluminija.

Iako bi od ukidanja BiH uprihodila skoro 10 milijuna KM godišnje po raznim osnovama, a Aluminij izvoz povećao za 50 milijuna US dolara i otvorio mogućnost za razvoj i otvaranje najmanje 30 novih radnih mjesta, odgovora još nema, podsjeća Dnevni list.

Poluga za brže restrukturiranje Aluminija i benefit za BiH

Direktor Gadžić ističe kako Aluminij trenutno radi sa 75% proizvodnih kapaciteta, s tim da se u travnju otpočelo s ponovnim pokretanjem 25% ugašenih elektrolitičkih ćelija te da se za proizvodnju primarnoga aluminija elektrolitičkim putem troše enormne količine električne energije.

“S obzirom na golemo zanimanje za naš metal u svjetskim razmjerima, ne možemo niti približno zadovoljiti potražnju. Najbrži način značajnoga podizanja naših proizvodnih kapaciteta jest pretapanje nelegiranoga aluminija, koje se obavlja u ljevaoničkim pećima koje pokreće plin, tako da u potpunosti izostaju troškovi skupe potrošnje el. energije. Nelegiranog aluminija nema niti u približno dostatnim količinama u zemljama EU i Cefte, a njegovo je golemo tržište Rusija i Azija, s tim da na uvoz roba s toga tržišta moramo platiti carinsku pristojbu po stopi od 4,5%, a upravo ta carina čini cjelokupan posao nekonkurentnim”, pojašnjava direktor mostarskog Aluminija u svom pismu.

Ukoliko bi se ukinula carinska pristojba na potreban, nelegirani aluminij, samo na toj bi stavci država od Aluminija na godišnjoj razini uprihodila oko 5 milijuna KM na ime PDV-a na robu koja bi bila prodana domaćim kupcima, Željeznice FBiH ostvarile bi dodatnih oko 160.000 KM, nužna relacija Čapljina-Mostar, a izravni učinci osjetili bi se i u porastu državnih prihoda na osnovu poreza na dobit, a projekt ovakvog pretapanja otvara i mogućnost zapošljavanja 30 novih djelatnika, na čije bi plaće Aluminij izdvajao oko 400 tisuća KM poreza i doprinosa godišnje.

Direktor Gadžić tvrdi kako je zbog svih ovih argumenata, riječ o najmoćnijoj poluzi za što brže restrukturiranje poslovanja Aluminija i za ogroman financijski i socijalni benefit za BiH.

“Činjenica je kako nelegirani aluminij ne koristi nitko drugi u BiH, te je carina na taj proizvod izravnim porezom na Aluminij, odnosno nepremostivom barijerom koja cijeloj državi sprječava nesaglediv iskorak. Naše mjesečne potrebe za nelegiranim aluminijem su cca 2000 tona. Ako uzmemo u obzir da je prodajna vrijednost jedne tone cca 2000 USD, a njezina kupovna vrijednost 1900 USD, u čemu je sadržana i postojeća carina od 4,5 posto, tj. 80 do 90 USD po toni, pretapanje gubi smisao, a ukupan aranžman s potencijalom proizvodnje od 50 do 70 milijuna USD na godišnjoj razini (bez carine) postaje potpuno neisplativ”, ističe Gadžić u svom pismu, naglašavajući kako država sada ima samo neaktivnu carinsku stopu jer nema uvoza, a da bi njezinim ukidanjem BiH ostvarila korist i rast čije je pozitivne razmjere nemoguće u cjelini i predvidjeti.

Još nema odgovora

Međutim ovi argumenti iz Aluminija, unatoč deklarativnoj opredijeljenosti institucija i vlasti za gospodarskim razvojem i napretkom, ali i razvojem mostarske regije, još uvijek nemaju odgovor, a kamoli konkretne smjernice.

Inače, Aluminij, zajedno sa svojim kooperantima, u BDP-u BiH sada sudjeluje s gotovo 8% i ostvaruje više od 150 milijuna eura izvoza, između 360 i 500 milijuna KM prihoda, a zajedno s kooperantima iz BiH i zemalja okruženja dio su vrijednosti koja nadmašuje dvije milijarde KM.

Nakon dužeg perioda nestabilnost te čak i mogućnosti pokretanja stečaja, novi menadžment sada planira proizvesti 111.000 tona primarnoga metala, a ukidanje carinske pristojbe, kako se čini, bio bi značajan zamah gospodarstvu ne samo u Mostaru i Hercegovini, nego i u cijeloj BiH i zemljama u okruženju.

“Ukoliko dođe do traženoga ukidanja carinske pristojbe, uvezli bi oko 25.000 tona nelegiranoga metala i ukupnu proizvodnju podignuli na nikada dosegnuti maksimum od 180.000 tona! Tim je planom predviđen i godišnji rast izvoza u visini od 50 milijuna US dolara, što bi automatski pozitivno utjecalo na bilancu BiH, na državni porezni i mirovinski sustav, te na rast zapošljavanja i javne potrošnje”, zaključuje u svom pismu direktor Aluminija Mostar.

Tko je dobio pismo iz Aluminija

Gadžić je ovo pismo poslao ministru vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mirku Šaroviću, kao i još 14 vodećih dužnosnika i mjerodavnih ministara na svim razinama vlasti: predsjedatelju Vijeća ministara BiH Denisu Zvizdiću, zamjeniku predsjedatelja VM-a BiH i ministru FIT-a Vjekoslavu Bevandi, zamjeniku ministra VTEO-a BiH Mati Franjičeviću, predsjedniku Federacije BiH Marinku Čavari, predsjedniku Vlade FBiH Fadilu Novaliću, dopredsjednici Vlade FBiH i ministrici financija Jelki Miličević, ministru energetike, rudarstva i industrije u Vladi FBiH Nerminu Džindiću, predsjedniku Vlade HNŽ-a Nevenku Hercegu, gradonačelniku Grada Mostara Ljubi Bešliću, direktoru Uprave za neizravno oporezivanje BiH Miri Džakuli, predsjedniku Vanjskotrgovinske komore BiH dr. sc. Bruni Bojiću, predsjedniku Gospodarske komore FBiH dr. sc. Marku Šantiću, predsjedniku Gospodarske komore HNŽ-a Perici Jurkoviću i predsjedniku Gospodarske komore Grada Mostara Vjenceslavu Leki.