VIDEO | Vrapčiće guši smeće iz cijele Hercegovine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Usred naselja deponija. Usred priče o formiranju nove deponije jedno postojeće komunalno preduzeće i dva u stečaju. Usred smrada koje trpe ljudi je dogovor dviju strana koje vladaju Mostarom i političko smeće, za koje će netko morati položiti račune i reći otkud otpad zapadne Hercegovine pred kućama u Vrapčićima, ako mu mjesta nema.

Galebovi su najčešći gosti novoizgrađene mostarske gradske deponije. Nastala je pored Uborka, stare deponije koju su gradske vlasti zajedno sa Federalnim ministarstvom okoliša zatvorile početkom 2014. godine. Grad je osnovao novo poduzeće, Deponija d.o.o. Mostar, pored jednog postojećeg i dva u stečaju, javlja Federalna.ba.

''Još postoje JP Komos i JP Parkovi, koji i dalje obavljaju djelatnosti, ali koji se nalaze u proceduri stelajnog postupka. Oni plaćaju naknadu za prihvat i deponovanje komunalnog otpada JP-u Deponija'', objašnjava Salem Bubalo, iz Zavoda za prostorno uređenje grada Mostara.

Ogromne količine otpada ovdje stižu. Tvrtka Deponija tek dio stigne reciklirati. Sve ostalo ide na gomile i guši lokalno stanovništvo.

Deponija je dovedena pojedinim pod prozore.

Svuda unaokolo je smeće. To je daleko od dobrog upravljanja i prije će biti da je u pitanju politička, a ne sanitarna deponija, svjedoče ljudi i kažu da svaki dan 200 kamiona dovozi smeđe iz Širokoj, Ljubuškog, Čapljine.

Sve je dovedeno na područje za koje se znalo da je poljoprivredno aktivno. Za uzgajivače gljiva, koji su tu i po 16 godina, ovo je poraz.

Od rukovoditelja Deponije danima šutnja. Pa su novinari FTV-a krenuli ka sjedištu. Direktor iznenađen posjetom, također i tvrdnjama građana da dobro ne upravlja, da je svugdje unaokolo smeće.

''Mislim da to ne stoji. Mi zaista radimo u skladu sa tehničkim propisom, ovo je sanitarna deponija, i odlažemo otpad u skladu sa s dokumenatacijom i na propisan način. Što se tiče širenje neugodnih mirisa, mislim da i to ne stoji'', kaže Abdurahman Bećirović, direktor Deponija d.o.o. Mostar.

Direktor ne vidi ništa sporno što deponija nema dovoljno kapaciteta ni za Mostar, a pogotovo ne za smeće iz drugih općina Hercegovine. Građani tvrde da deponija nema ni sve potrebne dozvole za objekte, pa ni za rad.

''Mi smo prošle godine dobili dozvole, svi objekti su legalizirali i dobijene su sve dozvole, kao i okolišna dozvola, koja je bila prva od svih tih dokumenata'', tvrdi Bećirović.

U Zavodu za prostorno uređenje novinarima nisu dali na uvid dozvole, niti su odgovorili tko je odobrio da smeće zapadne Hercegovine bude deponirano na istok Mostara.

Novinari su pisali i federalnim ministarstvima - okoliša i turizma, te prostornog uređenja, ali su ostali bez odgovora. Njih, očito, ne brine stanovništvo koje ovo trpi. Ne brine, izgleda, ni gradonačelnika Mostara Ljubu Bešliću, a njegov PR Miroslav Landeka odgovorio  je jedino bahatim odnosom koji ne priliči poslu koji obavlja. U gradskoj upravi - gradonačelnika nije bilo za novinare Federalne. Bez konkretnog odgovora je i nakon pismenog upita. Gradonačelnik je zauzet, puno putuje. Ni riječi ni na peticiju koju su mu uputili mještani.

I ostali su u ovom lancu bez odgovora, poput ministra prostornog uređenja HNŽ-a Suada Hasandedića. I ne čudi, jer je uredno u tvrtki zaposlena supruga ministra Hasandedića. Novinari su za informacijama tragali i u Vladi HNŽ-a, a ministar, sad već tradicionalno za ovaj prostor - zauzet.

Glasnogovornik Vlade HNŽ-a Pero Ćiro Pavlović je rekao novinarima FTV kako će odgovore dobiti na mail. Ali odgovore do zaključenja emisije nisu dobili.

Direktora Bećirović je rekao da iako je do sada uloženo skoro 11 miliju na maraka problem sa deponijom nije riješen.

''Mi smo ovaj projekat radili u 2 odnosno 3 faze. Prva faza je bila potpisivanje kredita od 960 tisuća dolara. Sve je išlo putem Svjetske banke. U drugoj fazi smo dobili oko 5 milijuna maraka - to je oko 2,5 milijuna dolara. U trećoj fazi smo aplicirali kod IPA fonda, gdje smo dobili postorojenja za reciklažu u jednom zatvorenom prostoru i halu - 2,345 milijuna dolara, što je oko oko 5 milijuna maraka'', nabraja Bećirović.

Čudna računica, pa još na štetu okolnih mještana. A projektni plan je da se nastavi širenje deponije.

Građani su protiv. Negoduju i oni kojima je obećan novac za eksproprijaciju. Prvobitno im grad ponudio 18 tisuća po dunumu, sada je 15.

Još nešto posebno doima ljude. Uz staru deponiju je spomenik poginulim građanima Mostara, pa su na ovom mjestu kako je obećavano, očekivali park sjećanja, ali od toga ništa.

''Ova deponija ovdje. To je prva masovna grobnica otkrivena u Bosni i Hercegovini, 1992. godine, gdje je ubijeno negdje 88 građana Mostara'', priča Azer Maksumić.

Mještani naselja u Vrapčićima kažu da su za gradske oce građani drugog reda. Iznose da otpadne vode s deponije ugrožavaju i samu Neretvu.

I preciziraju: ''To je napravio Ljubo Bešlić, odnosno SDA i HDZ, da bi potrovalo ove ljude. Odavde se sve otpadne vode ulijevaju u Sušicu koja ih nosi u Neretvu. Ko se napije te vode, mrtav je. Koja teče iz Susice, odnosno s Uborka''.

Ekologija će dugo ostati tek europska priča koja ne dotiče ovaj dio Hercegovine, a oni koji su davali milijune, pitat će otkud deponija usred naselja. Mostarska dvolična politika morat će položiti račune i jasno reći tko je otpad cijele Hercegovine preselio u Mostar.