Više nema neoporezivih primanja u FBiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlada Federacije BiH utvrdila je na današnjoj sjednici u Mostaru Prednacrt zakona o doprinosima i Prednacrt zakona o porezu na dohodak.

Govoreći o navedenim zakonima, zamjenica premijera FBiH i federalna ministrica financija Jelka Milićević kazala je kako je bila želja da se stvori poslovno okruženje i isti pristup za sve poslodavce na tržištu Federacije, te da je u tom smislu osnovni princip bio da se stvori harmonizacija zakonskih rješenja u najbližem okruženju.

Osnovni cilj Prednacrta zakona o doprinosima jeste da, uz nižu zbirnu stopu doprinosa, i istovremeno proširenje osnovice za obračun doprinosa, te povećanjem obuhvata obveznika doprinosa, uz zadržavanje neutralnog utjecaja na prihode izvanproračunskih fondova, bude smanjena rigidnost sistema doprinosa u FBiH u odnosu na zemlje u okruženju i Europi.

''Opredijelili smo se da podržimo stopu od 33 posto i da toliko proširimo osnovicu koja će donijeti toliko prihoda koliko imaju i sada izvanproračunski fondovi'', kazala je Miličević, naglasivši kako je osnovni princip bio da se smanje doprinosi na bruto plaće koji su po sadašnjem zakonu bili 41,5 posto.

Što se tiče poreza na dohodak, Miličević je istaknula kako je novina da se proširuje osnovica te da više nema neoporezivih primanja u FBiH, dodavši kako je to zakonsko rješenje i u bližem i u daljem okruženju.

''Sve što se prima kao naknada djelatniku je oporezivo'',  pojasnila je Miličević dodavši kako su ovim zakonima htjeli pokazati i različit pristup vezan za platežne razrede, odnosno visine plaće.

Govoreći o porezu na dohodak, kazala je kako će postojati tri stope. Prva je nulta i u nju spadaju sve plaće koje su u visini od 0 do 700 maraka, druga je stopa od 10 posto i ona će obuhvatiti plaće od 700 do 1500 maraka, dok će se neto plaće koje su u visini od preko 1500 maraka oporezivati 20 posto.

Novina je i, kako je navela, oporezivanje prihoda od kamata te isplata dividende.

Cilj novog zakona je, kako je navedeno, osiguranje srednjoročne fiskalne održivosti kroz znatno smanjenje opterećenja na rad.