Više od 200 zemalja složno: Spriječiti daljnji rast globalne temperature

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Predstavnici vlada blizu 200 zemalja usvojili su prvi Globalni sporazum o borbi protiv klimatskih promjena, kojim se pozivaju sve zemlje svijeta da učine zajednički korak ka smanjenju, a potom i eliminiranju plinova koji proizvode efekt staklene bašte, javlja Agencija Anadolija.

Sporazumom, međutim, nisu predviđene sankcije za zemlje koje to ne učine.

"Pariški sporazum" ima za cilj spriječiti daljnji rast globalne temperature za još jedan stupanj Celzijevod danas pa do 2100. godine, što je ključni zahtjev siromašnih zemalja poharanih posljedicama rasta razine mora i drugih efekata promjene klime.

Gromoglasnim pljeskom sudionici Summita o klimatskim promjenama (COP21) pozdravili su domaćina, ministra vanjskih poslova Francuske Laurenta Fabiusa, koji je objavio da je sporazum postignut.

Istovremeno s održavanjem Summita, prosvjednici su održali okupljanje na kojem su istaknuli da mjere koje su predložene sporazumom nisu dovoljne.

DETAILS: Activists say #ParisAgreement to limit global warming to 2 degrees Cel not enough https://t.co/VE7tVTnF0Y pic.twitter.com/tyjGTGcKWV

— RT (@RT_com) December 12, 2015

Prema riječima ministra okoliša Južnoafričke Republike Edne Molewe, sporazum "može biti prijelomna točka za okretanje ka boljem i sigurnijem svijetu".

Američki predsjednik Barack Obama je na svome Twitter nalogu povodom postizanja sporazuma u Parizu napisao: "Ovo je veliko. Skoro sve zemlje svijeta upravo su potpisale Pariški sporazum o klimatskim promjenama - zahvaljujući američkom liderstvu."

This is huge: Almost every country in the world just signed on to the #ParisAgreement on climate change—thanks to American leadership.

— Barack Obama (@BarackObama) December 12, 2015

U sporazumu, zemlje su obećale da će ograničiti efekt staklene bašte kao posljedicu ljudske aktivnosti do razine do kojeg šume, tlo i oceani mogu apsorbirati prirodno, počevši od neke točke između 2050. i 2100. godine.

Praktično, da bi postigao taj cilj svijet mora zaustaviti emitiranje plinova koji proizvode efekt staklene bašte u sljedećih pola stoljeća, smatraju znanstvenici. Jer, što manje zagađujemo, to manje zagađenja priroda apsorbira. Postizanje ovog cilja uključuje transformaciju načina na koji ljudi dobivaju energiju, stoga su mnogi aktivisti zabrinuti da usprkos obećanjima, zemlje nisu spremne provesti tako duboke i skupe promjene.

Sporazum sada treba biti ratificiran - najmanje u 55 zemalja koje predstavljaju emitente najmanje 55 posto globalnih emisija - a nakon toga, stupio bi na snagu 2020. godine.

Radi se o prvom sporazumu koji poziva sve zemlje da se bore protiv globalnog zatopljenja, a ne samo najbogatije.

Osim toga, sporazum obvezuje zemlje na čuvanje porasta globalne temperature do 2100. godine u usporedbi s predindustrijskim dobom "ispod" 2 stupnja Celzijeva i kaže da će "nastojati ograničiti" ih još više, na 1,5 stupanj Celzijev.