Više od 30.000 boca izvađenih iz Neretve nakon tri godine odvezeno na reciklažu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mostarski ekolozi, koji su čisteći rijeku Neretvu, izvadili više od 30.000 plastičnih boca i godinama ih čuvali u dvorištu jer ih nisu imali gdje reciklirati, konačno su našli rješenje za taj problem i boce uputili u Sarajevo na reciklažu.

Predsjednik ekološke Udruge ''Majski cvijet'' Oliver Arapović je u mostarskom naselju Buna-Zaton u svome dvorištu čuvao više od 30.000 plastičnih boca i čepova koji se nisu mogli reciklirati te tražio pomoć gradskih i županijskih vlasti, ali uzalud, bez pomaka.

Ogorčen nefunkcioniranjem sustava, on je javnosti iznio problem u razgovoru za Anadoliju, kazavši kako sustav ne funkcionira te ukazao na posljedice koje bi mogle biti kobne, što je odjeknulo među svjetskim ekolozima i rezultiralo konačnim rješavanjem problema.

''Nakon što je priča o ovome problemu izašla u javnost, javili su nam se predstavnici Svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF (World Wildlife Fund) i udruge Dinarika sa željom da se problem riješi'', kaže Arapović.

Tako su, po njegovim riječima, osigurana sredstva za transport i riješena sva potreban papirologija za reciklažu boca koje godinama čuva u dvorištu.

''Jutros smo poslali boce na reciklažu u Sarajevo, što je za nas veliko olakšanje nakon dugo vremena. Problem je u tome što nismo imali adekvatnu ambalažu za čuvanje plastike i što smo bili u strahu da će sav naš trud oko čišćenja biti uzaludan i da će se plastične boce vratiti u korito rijeke Neretve, što bi bilo katastrofalno'', pojasnio je Arapović.

Zahvalivši medijima koji su problem ekologa iz Mostara iznijeli javnosti i svima koji su pomogli u rješavanju problema, Arapović je uputio apel gradskim vlastima da u budućnosti pokažu više razumijevanja za ekologiju i zaštitu prirodne sredine, na dobrobit svih.

''Ovdje vlast nema razumijevanje za ovakve projekte i za ovakve stvari, pa bih ovim putem apelirali svim gradskim tijelima da počnu misliti na ekologiju i da ovo krene nečem boljem i ljepšem. Plastična ambalaža je artikal takav da mu treba 150 do 200 godina da se raspadne, ne znamo kakve nuspojave ostavlja iza sebe. Predstavlja strašno onečišćenje i ružnu sliku u prirodi, a posebice ako se nađe u doticaju s biljnim i životinjskim svijetom i u koritima rijeke Neretve izaziva vrlo jednu ružnu sliku'', poručio je Arapović.